Kuba je u ponedjeljak pozvala na razgovor američkog diplomata u Havani radi navodne „uključenosti” Sjedinjenih Država u prosvjede koji su u nedjelju zahvatili tu otočnu državu
Stotine prosvjednika izašle su na ulice Santiaga de Cube, drugog najvećeg grada, kao i Bayama, grada u kojem su stanovnici proteklih dana ostajali bez struje, ponekad i na 14 sati.
Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel potom je upozorio na „neprijatelje revolucije” koji koriste taj kontekst, osudivši „teroriste bazirane u Sjedinjenim Državama koji ohrabruju djelovanja u cilju destabilizacije zemlje”.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Carlos Fernandez de Cossio u ponedjeljak je američkom otpravniku poslova Benjaminu Ziffu „službeno prenio čvrsto odbijanje uplitanja i klevetničkih poruka američke vlade i njezina veleposlanstva oko internih događanja” na Kubi, priopćio je kubanski šef diplomacije Bruno Rodriguez.
On je već upozorio Washington da se ne „miješa u unutarnja pitanja zemlje” nakon što je SAD u nedjelju na platformi X pozvao „kubansku vladu da poštuje prava prosvjednika i odgovori na legitimne potrebe kubanskog naroda”.
Glasnogovornik američkog veleposlanstva Vedant Patel u ponedjeljak je odbacio kubanske optužbe kao „apsurdne”.
„Smatram da je ovo čemu svjedočimo posljedica katastrofalne situacije koja vlada na otoku”, naglasio je, pa pozvao kubansku vladu da se suzdrži od nasilja i neselektivnih pritvaranja.
Kuba se od ožujka suočava s čestim prekidima opskrbe strujom zbog radova na najvećoj termoelektrani na otoku, smještenoj stotinjak kilometara istočno od Havane.
Tijekom vikenda situacija se pogoršala nestašicom goriva ključnog za rad drugih termoelektrana.
Prosvjedi u nedjelju najveći su od onih 2022. kad je otok također svakodnevno ostajao bez struje, što je potaknulo skupove nezadovoljnih u nekoliko pokrajina, uključujući Havanu.
Kuba je prije gotovo tri godine imala i velike protuvladine prosvjede nakon mjeseci izolacije zbog pandemije covida-19 koja je zaustavila turističku djelatnost.
Tisuće Kubanaca u srpnju 2021. prosvjedovale su na dotad nezamisliv način u komunističkoj državi, uzvikujući „Gladni smo!” i „Dolje diktatura”. Stotine prosvjednika tada su osuđene, neki i na do 25 godina zatvora.
(HINA)