Iako maslinarstvo ima više hiljada godina tradicije u Hercegovini, danas je na niskom nivou, a stanje se neće promijeniti bez ozbiljnijeg odnosa države prema njemu. Ovogodišnja berba mogla je obradovati samo mali broj onih koji su vrijeme i novac uložili u ovu drevnu kulturu.
Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta s Univerziteta “Džemal Bijedić” priča nam kako maslinarska plantažna proizvodnja i proizvodnja maslinovih ulja u BiH imaju dugu tradiciju koja seže duboko u prošlost.
“O tome svjedoče arheološki nalazi u Mogorjelu kod Čapljine, Žitomislićima, Ljubuškom, Neumu, Ravnom i brojnim drugim lokalitetima. Ipak, plantažna proizvodnja je dosta skromna i pretežno je bila orijentisana u mediteranskom dijelu države i priobalju. U posljednjih nekoliko decenija se plantažni maslinici podižu na prostoru Stoca, Čapljine, Čitluka, Mostara, Ljubuškog… U pogon su pušteni i manji i veći kapaciteti za proizvodnju maslinovih ulja”, kaže nam Džubur.
Ipak, sadašnja plantažna proizvodnja maslina i proizvodnja maslinovih ulja su prema mišljenju našeg sagovornika dosta ispod mogućnosti i pogodnosti teritorija za profitabilnu proizvodnju, kako plodova masline, taklo i maslinovih ulja.
“Status uzgajivača maslina je loš budući da ne postoje poticaji Federalnog ministarstva poljoprivrede za podizanje plantažnih nasada te su proizvođači kao rijetko gdje prepušteni sami sebi. Ne postoji ni zaštita domaćih proizvođača od nelojalne konkurencije iz drugih država koje visoko subvencioniraju izvoz maslina i prerađevina od maslina u BiH”, jasan je dekan Agromediteranskog fakulteta.
Odgovornost je na resornom federalnom ministarstvu.
“I ova, kao i niz prethodnih sezona, će biti uglavnom tužna za brojne proizvođače i prerađivače maslina, budući da ne postoji sistemska podrška za poljoprivrednu proizvodnju i plasman poljoprivrednih proizvoda i prerađevina u BiH. Svake godine Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi plan utroška finansijskih sredstava. U prethodnih nekoliko godina je zanemaren razvoj poljoprivrede budući da nije bilo nikakve podrške podizanju novih nasada višegodišnjih voćnih kultura i vinograda”, kaže nam Džubur.
Poljoprivreda je daleko od prioriteta vlasti, a bez toga nema napretka.
“Nije bilo ni podrške investicijskim, kapitalnim projektima u poljoprivredi, niti ruralnom razvoju. Ukoliko se vrati sistem podrške koji je posljednji put bio na sceni u vrijeme mandata ministra Damira Ljubića i maslinarstvo može očekivati progres i bolje dane. Sve dok se ovo ne desi bit će agonija, ne samo u maslinarstvu, već u cijelom agraru Federacije BiH”, zaključio je profesor Džubur, piše Klix.