Krajem prošle godine EU je donijela zakon o ključnim sirovinama s namjerom da se oslobodi zavisnosti od kineskih kanala snabdijevanja. Radi se o strateškim sirovinama od ogromnog značaja za zelenu tranziciju i nove tehnologije, a EU nastoji da ih što više ili iskopava na svojoj teritoriji ili reciklira. Iskopavanje međutim može osigurati zadovoljenje tek manjeg dijela potreba privrede EU. Recikliranje je bitan kanal opskrbe, ali ni to u početku neće biti dovoljno. Pitanje za nas na granicama Unije jest odakle će dolaziti ostatak. Mi ovdje smo dovoljno blizu i dovoljno politički slabi da predstavljamo lak plijen – znakovita je u tom pogledu ofanziva međunarodne diplomatije i medija na Vareš zbog rudnika koji neće raditi za našu privredu. (Riječ i djelo)
Početkom 2024. godine stupa na snagu zakon Evropske unije koji privredi EU jamči opskrbu mineralima ključnim za njenu zelenu i digitalnu tranziciju i ukida njenu zavisnost od kineske opskrbe. Zakon je usvojen krajem 2023. godine.
Zakon o ključnim sirovinama (eng. CRMA) osmišljen je da bi EU mogla postati proizvodna baza za električna vozila, vjetroturbine i drugu zelenu robu, te da se za takve proizvode i ključne minerale koje oni sadrže manje oslanja na Kinu.
Ovim zakonom je utvrđena lista od 34 sirovine ključne za ekonomiju EU a potencijalno pod rizikom prekida u kontinuitetu opskrbe. Od njih 34, 17 sirovina je proglašeno strateškim zbog njihovog značaja i globalne neravnoteže u potražnji i ponudi.
Strateški materijali uključuju bazne metale aluminij, bakar i nikl, kao i za proizvodnju baterija ključni litij i rijetke zemaljske elemente korištene u permanentnim magnetima za vjetroturbine i u električnim vozilima. Cijeli spisak dostupan je na 135. stranici konačnog teksta Zakona.
Obrazloženje
CRMA je rezultat bolnih lekcija koje je EU naučila tokom pandemije COVIDa-19, kad je presušila opskrba osnovnim robama, te nakon ruske invazije na Ukrajinu, kad je Moskva zavrnula slavine prirodnog plina.
EU se u dobavi ključnih materijala oslanja na Kinu, koja dominira globalnom preradom – 90% svih rijetkih zemaljskih elemenata i 60% litija.
Strategija za otklanjanje rizika stoga cilja na smanjenje zavisnosti od Kine, koja je ove godine uvela ograničenja na izvoz galija, germanija i grafita – svi su na popisu strateških sirovina EU-a.
Ciljevi
CRMA postavlja ciljeve za 17 strateških sirovina – EU bi do 2030. godine trebalo da iskopava najmanje 10% svojih godišnjih potreba, kao i da reciklira 25% i prerađuje 40% materijala za svoje potrebe.
Ni iz jedne treće zemlje ne bi trebalo dolaziti više od 65% godišnjih potreba EU.
Promotori će se moći prijaviti da njihov projekat bude priznat kao „strateški“, o čemu će odbor Evropske komisije i predstavnici zemalja članica EU odlučivati na tromjesečnim sastancima.
CRMA ne daje dodatni novac, ali postavlja vremenske okvire za osiguranje dozvola strateškim projektima – maksimalno 15 mjeseci za projekat prerade i reciklaže i 27 mjeseci za rudarstvo. Ovaj period ne bi uključivao procjene uticaja na okoliš, ali bi uključivao javne konsultacije potrebne za takve procjene.
Od zemalja EU će se tražiti da uspostave centralne urede za obradu zahtjeva za izdavanje dozvola, a prioritet će imati strateški projekti. Zemlje članice će morati razraditi i nacionalne programe za istraživanje geoloških resursa.
Velike kompanije izložene potencijalnom nedostatku strateških sirovina u ključnim tehnologijama, kao proizvođači baterija ili aviona ili kompanije uključene u skladištenje podataka, moraće redovno vršiti procjene rizika.
Zakon o neto-nultoj industriji
CRMA je predložen zajedno sa Zakonom o neto nultoj industriji (eng. NZIA) kojim EU odgovara na Zakon o smanjenju inflacije SAD-a, koji je zabrinuo EU da će kompanije zbog 369 milijardi dolara zelenih subvencija biti potaknute na preseljenje u SAD.
NZIA propisuje evropskim proizvođačima da do 2030. godine proizvedu 40% godišnjih potreba EU-a za proizvodima čiste tehnologije, kao što su dijelovi za solarne i vjetroelektrane, spremnici baterija i gorivne ćelije.
Danas oko 90% solarnih panela i pločica dolazi iz Kine.
Zakonom je postavljen i cilj da se do 2030. godine dostigne godišnji kapacitet za skladištenje 50 miliona tona ugljen-dioksida.
Ovaj zakon, kao i CRMA, uključuje strateške projekte, centralne urede u zemljama EU i pojednostavljeno izdavanje dozvola, s maksimalnim rokovima od 9 do 18 mjeseci.
Piše: Philip Blenkinsop, Reuters
Prevod s engleskog: M. Evtov, Rijecidjelo.ba