Kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 15. novembar, službeno počinje u petak, a nevladine organizacije već bilježe masovno kršenje odredbi izbornog zakona koje reguliraju političko oglašavanje.
Više od 3,2 miliona birača birat će nova općinska vijeća i 120 načelnika, gradska vijeća i gradonačelnike 22 grada te novi saziv Skupštine Brčko distrikta.
Izbori u Mostaru trebali bi biti održani 20. decembra.
Transparency International Bosne i Hercegovine izvjestio je u utorak da je zabilježio najmanje 1.400 slučajeva kršenja zabrane oglašavanja prije početka kampanje i zloporabu javnih resursa za promoviranje političkih stranaka i kandidata.
Lokalni izbori uglavnom su test popularnosti političkih stranaka i neka vrsta generalne probe za opće izbore, koji bi trebali uslijediti 2022. godine.
Podaci koje je prikupio Transparency International potvrda su kako su ni na ovim izborima stranke neće birati sredstva u srazu s političkom konkurencijom.
Posmatrači su izvjestili o čak 1.431 slučaju u protekla dva mjeseca u kojima su stranke posezale za javnim novcem i resursima kako bi se reklamirale.
Uobičajena su oglašavanja javnih kompanija i institucija kojima se promoviraju kandidati na lokalnim izborima, promocije aktuelnih gradonačelnika i načelnika koji su se ponovo kandidirali na lokalnim izborima.
Održano je gotovo 80 većih stranačkih skupova, koji su po karakteru bili predizborni, iako je to zakonom zabranjeno.
Stranački dužnosnici, ali i osobe koje su na izabranim dužnosnicima, već su posegnuli za oprobanom praksom dijeljenja novaca potencijalnim biračima, a takvi su slučajevi zabilježeni u Doboju, Bijeljini, Zenici, Trebinju…
“Na jednom od njih u Doboju, po vlastitom priznanju, predsjednik Gradskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) dijelio je novac penzionerima, studentima i mladim bračnim parovima, a slučaj je prijavljen Centalnoj izbornoj komisiji [CIK] Bosne i Hercegovine zbog kršenja Izbornog zakona”, rekao je predstavnik Transparency Internationala Srđan Traljić.
Centralnoj izbornoj komisiji Transparency International je već uputio 69 prijava, a u šest slučajeva su izrečene kazne političkim strankama, rekla je izvršna direktorica Transparency International Ivana Korajlić, prenosi Fena.
CIK je izrekao i najdrastičniju mjeru zabrane učešća na lokalnim izborima, a tako je sankcionirana stranka Ujedinjena Srpska, čiji je predsjednik Nenad Stevandić ujedno kažnjen sa 10.000 konvertibilnih maraka (oko 5.100 eura).
Stranka je sankcionirana jer je na društvenim mrežama plasirala videospot u kojem potiče na mržnju protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca.
(Agencije)