Proteklo desetljeće bilo je najtoplije dosad evidentirano u Indiji, a ekstremna je vrućina prošle godine izravno usmrtila oko 350 ljudi, rekao je voditelj Državne meteorološke službe.
Ekolozi tvrde da se Indija, s obzirom na značajan porast temperatura, snažne i učestalije ciklone, česte suše i poplave suočava s najbrže rastućim prijetnjama od klimatskih promjena.
Tomu u prilog ide podatak po kojemu su između 2010. i 2019. godine temperature bile za 0,36 Celzijevih stupnjeva više od prosjeka iz razdoblja između 1981. i 2010. godine, što znači da je riječ o najtoplijem desetljeću otkako postoje pisani tragovi iz 1901., objavila je Indijska meteorološka služba (IMD).
Mrutyunjay Mohapatra, ravnatelj IMD-a za Reuters je kazao da je teško utvrditi točan uzrok bilo kojeg pojedinačnog slučaja rekordnih temperatura, no smatra da su globalno zagrijavanje i klimatske promjene definitivno “faktori koje treba uzeti u obzir”.
Razlozi su klimatske promjene, globalno zagrijavanje, ali ne mogu navesti ništa konkretno jer ne postoji takva studija kojom bi se moglo potvrditi da se “X” dogodio zbog “Y”, kazao je Mohapatra.
“Znanost o pripisivanju” klimatskih promjena određenim uzrocima, koja pomaže u povezivanju ekstremnih vremenskih okolnosti s klimatskim promjenama, sve se češće koristi na globalnoj razini, no u Indiji se još uvijek ne primjenjuje. Indijski su znanstvenici s klimatskim promjenama povezali samo toplinske valove koji su 2015. i 2016. zahvatili zemlju.
Po podacima IMD-a, 2019. je bila sedma najtoplija godina u Indiji. Sveukupno je od posljedica ekstremnih vremenskih prilika u toj godini umrlo oko 1630 ljudi.
Ta velika zemlja u kojoj živi čak 1,3 milijarde ljudi prošle je godine imala nešto dulje ljeto, ali i obilne monsunske kiše koje su stigle nešto kasnije, no u konačnici i najobilnije u zadnjih 25 godina.
Nepredvidljivije vremenske prilike, među kojima su češće suše i toplinski valovi, mogu ugroziti žetvu, kao i sigurnost hrane, osobito u zemljama u razvoju poput Indije, upozoravaju znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama.
Ekstremni vremenski uvjeti mogu rezultirati nedostatkom pitke vode, ali i poplavama, što nerijetko rezultira bolestima koje prenose komarci, primjerice proljevom i malarijom.
Svjetska Svjetska meteorološka organizacija (WMO) početkom prosinca je objavila podatak po kojemu je 2019. druga ili treća najtoplija godina zabilježena u svijetu.
(HINA)