Pokušat ćemo ponovno, rekao je učitelj iz Kabula Muhamad Amin Ibrahimi gledajući prema zapadu, prema brežuljcima susjedne Hrvatske, u koju je pokušao ući 30 puta sanjajući o tome da dovede svoju porodicu u Evropsku uniju.
Svaki njegov pokušaj spriječila je hrvatska granična policija koja ih je vratila u Bosnu, gdje se sada sklonio u napuštenoj kući sa suprugom i dvogodišnjom kćeri.
Reportažu o teškom životnim uvjetima hiljada migranata koji su na putu prema željeznoj EU zapeli u BiH objavila je novinska agencija AFP, podsjećajući da loši uslovi u kojima migranti borave izaziva kritike Brisela, koji traži da im BiH osigura primjeren smještaj tokom zime, no ista agencija podsjaća da migranti ne žele ostati u toj zemlji, već hoće u EU vjerujući da bi njihovi problemi puno brže bili riješeni kad bi Unija otvorila vrata.
Želimo podnijeti zahtjev za useljenje u Hrvatskoj i tada otići u Sloveniju ili Italiju, rekao je Ibrahimi, koji ima tridesetak godina.
Kći Maša, koja je kihala igrajući se s lutkom, teško podnosi njihovu situaciju od početka zime, rekao je.
Premda vidljivo bolesna, nju i njenu porodicu više je puta deportirala hrvatska granična policija koja je navodno razbila Ibrahimov mobitel, slamku spasa za migrante na putu.
Sada se oporavljaju u ruševnoj kući koja nema tekuću vodu i čiji su nedovršeni zidovi i podovi prekriveni tepisima i dekama.
Dijele je s još dvije afganistanske obitelji u malenom, uglavnom pustom pograničnom selu Bosanska Bojna.
Pod svjetlom samo jedne gole žarulje, žene pripremaju večeru na peći na drva, jedinom izvoru topline, od namirnica koje su im poklonili mještani.
Unatoč teškoćama, Ibrahimi je rekao da bi to ponovno učinio.
„U Afganistanu nismo sigurni”, rekao je.
„Licemjerje Europske unije”
Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima hiljada ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, prenosi Hina izvještaj AFP-a.
Za više od 8.000 migranata koliko ih se trenutačno nalazi u BiH, Hrvatska je iduća stanica na opasnom putovanju prema zapadnoj Evropi.
No, kada stignu na granicu, policija ih vraća natrag, često silom.
Zbog toga se već nekoliko hiljada migranata nakupilo kod Bihaća.
Premda većina boravi u UN-ovim centrima, stotine ih ilegalno žive u napuštenim kućama, tvornicama ili improviziranim kampovima u šumi.
Stanovnici Bihaća sve su frustriraniji time što moraju snositi teret evropskog sistema azila, koji po ocjenama organizacija za ljudska prava prebacuje odgovornost za migrante na pogranične zemlje ili vanjske susjede kao što je BiH.
Dok stotine migranata, uključujući djecu, borave na hladnoći, lokalne vlasti u Bihaću odbijaju otvoriti centar koji finansira Evropska unija, koja je inače osigurala oko 90 miliona eura pomoći u zadnje tri godine kako bi pomogla BiH u upravljanju migracijama.
Centar je služio za smještaj muškaraca u središtu Bihaća, ali su ga vlasti zatvorile zbog protivljenja javnosti, a građani ga čuvaju kako bi spriječili njegovo ponovno otvaranje.
Sej Ramić, učitelj likovnog koji organizira proteste skupove, kritizira Evropsku uniju da je „licemjerna”.
“Pokušavaju pretvoriti Bosnu u parkiralište za migrante koje oni sami ne žele”, rekao je.
„EU ima također prljave ruke”, dodala je Lejla, 50-godišnja učiteljica na nedavnom protestu.
„Govore nam što da radimo u svojoj kući dok svoje granice države zatvorenima”.
„Molimo otvorite”
Osim nehumanih uvjeta života, neki migranti doživjeli su otvoreno neprijateljstvo u regiji, kao kada su mještani pokušali spriječiti prolazak autobusa kojima su ih prebacivali u novi kamp.
Ali obje strane imaju sličnu poruku za EU.
„Moja je jedina molba UN-u i EU-u da otvore granicu i puste izbjeglice”, rekao je Rašid Mahmud, pakistanski vozač koji je blokiran u Bosni više od dvije godine.
Sanjajući o Španiji i Portugalu, on je 27 puta zaigrao ‘igru’, kako migranti nazivaju pokušaje prelaska granice.
Taj tridesetšestogodišnjak sada kampira s još desecima drugih u šumarku kod granice, spavajući u improviziranim, snijegom prekrivenim šatorima.
Prije je boravio u kampu u obližnjem selu Lipa, koji je izgorio u decembru zbog čega je više od hiljadu migranata ostalo bez skloništa.
Nakon više od sedam dana, tokom kojih su migranti bili prepušteni sami sebi na snijegu, bosanskohercegovačka vojska priskočila je u pomoć i postavila grijane šatore.
Premda je potrebno puno pokušaja, većina migranata naposljetku uspije pobijediti u ‘igri’. U EU ih je u zadnje tri godine prešlo po nekim procjenama gotovo 100.000, rekao je regionalni ministar unutarnjih poslova Nermin Kljajić.
„EU ih može vratiti u Bosnu, ali oni će ponovno pokušati hiljadu puta dok naposljetku ne dođu u zemlju u koju žele”, rekao je.
Zdrava osoba može šumom propješačiti od Bihaća preko Hrvatske i Slovenije do Italije za 24 sata, rekao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Ibrahimi se sprema za 31. pokušaj.
„Možda ću ovaj put dobiti priliku za dozvolu useljenja u Hrvatsku”.
(Agencije)