Posljedice pandemije izražene su i kroz zatvaranje kulturnih institucija, tako su i pozorišta kao mjesto susreta među prvima bila prinuđena zatvoriti vrata. O značaju pozorišta i povratku publike u te hramove kulture za Fenu je govorila doktorica teatrologije, pedagogica u oblasti dramske umjetnosti, prevoditeljica sa poljskog i engleskog jezika te direktorica Mostarskog teatra mladih rediteljica Tanja Miletić-Oručević.
Govoreći o povratku publike u pozorišta, Miletić-Oručević kaže da ne postoji pouzdan odgovor kad bi se to moglo desiti, istakavši da će sigurno još neko vrijeme vladati strah od društvenog života, te će mnogi ljudi manje izlaziti iz kuće.
– Ne treba zaboraviti ni činjenicu da su mnogi građani već ostali bez posla i neće, na žalost, moći sebi i svojoj djeci priuštiti karte za pozorište. S druge strane, mi pozorišni radnici vjerujemo da je publika poželjela pozorište kao što smo ga i mi poželjeli. U ovom dobu krize se pokazalo da je umjetnost najveća, veličanstvena snaga ljudskog duha, da i u teškim trenucima ljude krijepi, podržava, oraspoložuje – mišljenja je ta teatrologinja.
Međutim, ona smatra i da je opći dojam u cijelom svijetu da je upravo pandemijska kriza pokazala koliko je umjetnost važna i koliko je svakom društvu potrebna, a također “koliko je zapravo u ovom dobu zaglupljujućeg kapitalizma potcijenjena i omalovažena”.
– Možda to bude jedan od pozitivnih ishoda ove krize. Da je svak individualno shvatio koliko mu bilo koja grana umjetnosti znači i koliko je umjetnost, pa i teatar neophodan za očuvanje svačije ljudskosti. U tom smislu sam uvjerena da će naši prvi susreti s publikom nakon duge pauze biti velika svečanost, ponovni susret dragih prijatelja. Kad se ponovo nađemo u pozorištu znaćemo da je najveća opasnost za život prošla – podvukla je.
Komentarišući novi tzv. Korona zakon koji se oduzimanjem sredstava “odrekao” prije svega kulture, nauke i obrazovanja, Tanja Miletić-Oručević smatra da je to zaista skandalozno.
– Na federalnom nivou oduzeti su novci za Transfer udruženjima iz kulture, čime se direktno ugrožavaju nezavisni umjetnici koji nisu vezani za institucije, nego često rade kroz udruženja – navela je.
Miletić-Oručević podsjeća da je kao predsjednica Udruženja rediteljica i reditelja BiH, zajedno s kolegama iz Udruženja filmskih radnika, Udruženja snimatelja i SFF-a potpisala apel Vladi Federacije BiH da se posebno pomogne nezavisnim umjetnicima, jer su oni sad najugroženiji, trenutno ne rade i nemaju nikakve prihode.
– Skoro sve evropske zemlje su dale finansijsku pomoć nezavisnim umjetnicima, Njemačka 5.000 eura mjesečno, Hrvatska 3.600 kuna, obje zemlje po tri mjeseca, itd. Naša Vlada se apsolutno oglušila na naš apel – ističe ona, dodavši da je traženo i da se konkursna i druga sredstva za kulturu iz budžeta ne diraju, ali da su potpuno izignorisani.
Tanja Miletić-Oručević podsjeća da je ove godine prvi put nakon rata trebao biti značajno povećan budžet Fonda za kinematografiju.
– Svi znamo koliko je ova grana umjetnosti u BiH uspješna i važna i konačno se imalo malo sluha da se opredijele nešto veća sredstva za tu oblast, no “korona rebalansom” je i to prekriženo. Deplasirano je uopće govoriti o spoznajnoj i korektivnoj vrijednosti pozorišta i umjetnosti, mi treba da govorimo da očito živimo u jednoj potpuno barbarskoj zemlji, koja ne zna šta je to umjetnost, neće da vidi umjetnike i najmanju krizu koristi da im otima i one mrvice koje im inače baca – smatra direktorica Mostarskog teatra mladih.
Ipak, Miletić-Oručević je mišljenja da će pozorišta opstati, jer su u istoriji čovječanstva preživjela i mnogo gore krize.
– Da uzmemo najbliži primjer, pozorište je preživjelo opsadu Sarajeva, i ne samo preživjelo, nego je u toku opsade bilo jedna od najsvjetlijih i najplemenitijih tačaka. Naravno, posljedice ove krize će se osjećati, vjerovatno će biti još manje novaca za rad, publika će se vjerovatno oprezno vraćati i sve će se na neki način usporiti. Ne znam hoće li odmah biti potrebe da se pričaju direktno priče o pandemiji (mada su, na primjer, glumačka čitanja “Dekamerona” u raznim zemljama imala puno uspjeha, asocijativna sa pričama iz historijske epidemije), ali mislim da će ovo što smo preživjeli i što ćemo možda još preživjeti u toku nekoliko mjeseci ostaviti dubokog traga na umjetnike, reditelje, dramske pisce, glumce i da će promišljanja i perspektive pozorišta nakon Covida na posredan ili neposredan način biti njime obilježene – ocijenila je ta rediteljica.
Kao rediteljica ali i prevoditeljica i u vremenu kada su vrata teatara zatvorena, Tanja Miletić-Oručević priprema neke nove projekte ili kako kaže bar razmišlja o njima – pozorišne, ali i prevodilačke.
– Kao i svim ljudima i meni je situacija pandemije donijela sasvim nova promišljanja o budućnosti našeg svijeta. Sigurno je da ćemo i u umjetnosti promijeniti perspektive i nazore – zaključila je u razgovoru za Fenu rediteljica Tanja Miletić-Oručević.
(FENA)