Dok Evropska unija traži električnu energiju iz čistih izvora, u Bosni i Hercegovini se razmišlja o novom rudniku. Istina, brojni su pred zatvaranjem, što zbog višegodišnjeg nemara koji je doveo do nelikvidnosti i socijalne katastrofe, toliko i zbog približavanja evropskim standardima kojima se naša zemlja mora prikloniti. Njima žele da se priklone i mještani nekoliko prijedorskih naselja koji su protiv rudnika mrkog uglja u svojoj blizini. Kažu, to bi ugrozilo životnu sredinu i dovelo do iseljavanja. Posebno ih brine što bi rudnik, ukoliko bude otvoren, zahvatio i lokalitet s posmrtnim ostacima iz Drugog svjetskog rata. Dok oni negoduju vlada istražuje.
“Volimo selo i planinu, nećemo rudnik i prašinu”, poručili su mještani prijedorskih sela koja se nalaze u blizini Bukove kose, lokacije gdje bi se trebalo vršiti istraživanje rude mrkog uglja. Smatraju da bi otvaranjem rudnika bili ugroženi izvori pitke vode, te da bi to dovelo do iseljavanja stanovništva sa ovih prostora. Najviše im smeta to što je predviđeno da rudnik zahvati i lokalitet Jezerine, mjesto gdje su pronađeni posmartni ostaci više od stotinu ubijenih Srba tokom Drugog svjetskog rata.
“Ovdje se neće moći ostati živjeti. Ovo rudište je ugalj koji u sebi ima veliku količinu sumpora. Stručnajci kaže 7-8 posto, a struka dozvoljava četiri posto”, kaže mještanin Velikog Palančišta Ranko Stojanović.
“Ukoliko se otvori rudište, ovo područje postaće deponija jalovine, koja će pokrivati te kosti”, dodaje mještanin Velikog Palančišta Miroslav Curić.
Istraživanje na bušotinama na Bukovoj Kosi vršeno je prije nekoliko decenija i utvrđeno je da je ugalj na ovom području pun sumpora, tvrdi Tomislav Vujčić, inženjer rudarstva.
“Ugalj je od metar i po do sedam metara debljine. Jalovina, zemlja je metar i po, tu gdje je najtanji ugalj, a gdje je najveća količina uglja bilo je deset metara. Ugalj sam po sebi ima veliku količinu sumpora, što nije zabilježeno u Evropi, to je 7-8 posto”, objašnjava on.
Nakon što je Vlada RS-a donijela odluku o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, uslijedila je tužba iz Centra za zaštitu životne sredine. Smatraju da bi otvaranje rudnika dovelo do zagađenosti vazduha i negativnog uticaja na zdravlje.
“Vidimo da je velika borba, da su potrebe za iskapanjem uglja velike – i to ne privrede RS-a i BiH nego susjedne zemlje. Postavlja se pitanje na koji način se transportuje, carini i izvozi”, ističe Tihomir Dakić, predsjednik Centra za zaštitu životne sredine.
U pitanju je samo istraživanje, još se ne može govoriti o otvaranju rudnika, poručuje ministar energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić. Uvjerava da ništa neće biti urađeno na štetu građana.
“Ni u kojem slučaju građani ne treba da brinu da će neko raditi mimo procedura i ništa ne može biti urađeno mimo zakona”, ističe Đokić.
Iz prijedorske Gradske uprave ranije su, takođe, isticali da mještani nemaju razloga za brigu. Koncesiju za istraživanje uglja dobila je firma iz Teslića.