Mladi protiv Europe: Klimatska parnica na Europskom sudu za ljudska prava

Šestero mladih ljudi iz regija u Portugalu koje su opustošili šumski požari i toplinski valovi suočili su se u srijedu s 32 europske vlade, tvrdeći na sudu da vladini propusti u borbi protiv klimatskih promjena predstavljaju kršenje njihovih ljudskih prava.

Predmet, pokrenut u rujnu 2020. protiv 27 država članica EU-a, Velike Britanije, Švicarske, Norveške, Rusije i Turske, najveći je klimatski slučaj koji je ikada razmatran pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu. Presuda se očekuje u prvoj polovici 2024. godine.

Podnositelji zahtjeva za zaštitu prava pred ESLJP-om tvrde da nedjelovanje u borbi protiv klimatskih promjena ugrožava njihova prava, uključujući pravo na život te fizičko i mentalno blagostanje. “Zbog ekstremnih vrućina ograničen mi je način vježbanja i vrijeme koje mogu provesti vani”, rekao je 15-godišnji podnositelj zahtjeva Andre Oliveira izvan suda. “Prisiljen sam ostati unutra, borim se sa spavanjem, a zahvaljujući slaboj klimatskoj politici ovih vlada, stvari postaju sve gore”, dodao je.

Uz potporu britanske organizacije Global Legal Action Network (GLAN), portugalski podnositelji zahtjeva u dobi od 11 do 24 godine, žele pravno obvezujuću odluku koja bi prisilila države na djelovanje. Ako se njihov zahtjev prihvati, nacionalni sudovi mogli bi narediti vladama da smanje štetne emisije ugljičnog dioksida.

Odvjetnik portugalske vlade rekao je sudu da podneseni dokazi nisu objasnili konkretne štete koju su klimatske promjene uzrokovale životima mladih podnositelja zahtjeva. Odvjetnik GLAN-a Gerry Liston rekao je da je “Portugal ustao u ime svih tuženih država i ustvrdio da je ono što su podnositelji zahtjeva opisali samo plod njihove mašte, a to je izluđivanje”.

U podnesku poslanom sudu prije saslušanja, Grčka je navela da “se ne čini da učinci klimatskih promjena, kako su dosad zabilježeni, izravno utječu na život ili zdravlje ljudi”. Drugi odvjetnik GLAN-a Gearoid O’Cuinn opisao je taj argument kao “klimatsko poricanje”. Petros Varelidis iz grčkog ministarstva okoliša, rekao je da ovaj slučaj nema pravnu osnovu i poručio da Grčka ima ambiciozno klimatsko zakonodavstvo. Grčki premijer Kiriakos Micotakis rekao je prošli tjedan na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda da su šumski požari i poplave doveli do smrti i razaranja u njegovoj zemlji ovog ljeta.

Podnositelj zahtjeva Oliveira ranije je Reutersu rekao da je njihov cilj bio prisiliti vlade da “učine ono što su obećale da će učiniti”, pozivajući se na Pariški sporazum iz 2015. o smanjenju emisija kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 2 Celzijeva stupnja, idealno na 1,5. Aktualnim politikama neće se moći ispuniti ciljevi, prema Međuvladinom panelu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

Četvero od šestero podnositelja zahtjeva dolazi iz središnje portugalske regije Leirie u kojoj su dva šumska požara usmrtila više od 100 ljudi 2017. godine. Odvjetnik koji zastupa Britaniju rekao je da su posljedice klimatskih promjena “globalne”, ali da je zaštita interesa podnositelja zahtjeva u nadležnosti Portugala, kao i da ovaj slučaj treba odbaciti.

Više od 80 odvjetnika zastupalo je optužene zemlje, dok je podnositelje zahtjeva pred ESLJP-om zastupalo šest odvjetnika.

Sve je više klimatskih parnica u Europi, kao i izvan nje. Sudac u američkoj saveznoj državi Montani dodijelio je prošli mjesec povijesnu pobjedu mladim tužiteljima u slučaju klimatskih promjena.

(Hina)