Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode, koja okuplja više od 20 organizacija civilnog društva koje se bave istraživanjem i zaštitom prirode u Bosni i Hercegovini, i ove godine organizira brojne znanstvenoistraživačke kampove, s ciljem doprinosa povećanju broja i održivosti zaštićenih područja prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH.
Iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja i iako se do 2020. godine obvezala zaštiti 17% svoje površine, Bosna i Hercegovina s oko 3% ima najmanji postotak zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerima. Stanje u Zeničko-dobojskom kantonu je čak i puno gore. Trenutno jedino zaštićeno područje Spomenik prirode Tajan zauzima nepunih 1,5% površine Kantona. U vrijeme kada su prirodni resursi u Bosni i Hercegovini pod sve većim pritiskom, ovaj zabrinjavajući podatak jasno ističe važnost ulaganja dodatnih napora u zaštitu prirode na razini cijele države.
Stoga od 10. do 14. maja 2023. godine na području Jezera u Radunicama i rijeke Fojnice, općine Žepče i Maglaj, Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode realiziraju istraživanje ovog specifičnog barskog i riječnog ekosistema. Kamp će okupiti 30-tak studenata, predstavnika organizacija civilnog društva i renomiranih naučnika iz oblasti biologije iz cijele Bosne Hercegovine i regiona koji će izvršiti inventarizaciju flore i faune na ovom potencijalno vrijednom području.
Lokalitet istraživanja se prostire uz Planinarsko-biciklističku staza Fojnica, jednu od brojnih prirodnih atrakcija turističke destinacije “3 grada, 3 parka prirode” koju sačinjavaju Maglaj, Žepče i Zavidovići, odnosno pećina Mokra Megara, planinski vrh Matinski vis i planina Tajan. Istraživanje Jezera u Radunicama i rijeke Fojnice, se realizira u okviru projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz financijsku podršku Švedske.
Tokom protekle dvije godine Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode su već proveli slična istraživanja na području Matinskog visa u općinama Maglaj i Žepče. Kroz tri istraživačka kampa evidentirano je čak 45 ugroženih biljnih vrsta s Crvene liste flore Federacije BiH.
Ovo izvanredno prirodno bogatstvo predstavlja više nego dovoljnu osnovu za proglašenje Matinskog visa zaštićenim područjem, odnosno parkom prirode. Slična istraživanja su provedena i na područjima Babina-Tvrtkovac u Zenici, Orlja u Olovu, Trstionica i Bistrik u Kaknju, Zvijezda u Varešu.
Unatoč vrlo vrijednim nalazima i deklarativnoj podršci prethodne Vlade Zeničko-dobojskog kantona, niti jedno spomenuto područje do danas nije zaštićeno. Stoga će ova problematika zasigurno biti jedan od značajnijih ispita i za novu vladu Zeničko-dobojskog kantona čiji građani već 15 godina čekaju poteze nadležnih na zaštiti prirode i proglašenju novih zaštićenih područja.
(AbrašMEDIA)