Prirodnjački muzej u Beču, poznat po svojoj bogatoj kolekciji i značaju u očuvanju kulturne baštine, poduzima važne korake ka smanjenju svog ugljičnog otiska. Uskoro će biti povezan na mrežu daljinskog hlađenja, što će značajno smanjiti emisije CO2 i unaprijediti energetsku efikasnost ovog zaštićenog objekta.
Energetsko preduzeće Wien Energie trenutno instalira stanicu za daljinsko hlađenje u podrumu muzeja, omogućavajući zamjenu zastarjelih rashladnih sistema koji troše veliku količinu energije i koriste štetne rashladne tekućine.
Ovaj projekt, koji će muzeju osigurati jedan megavat hlađenja – ekvivalent 270 malih klima uređaja – omogućava uštedu energije i smanjenje emisije CO2 za 50 posto. Instalacijom ove tehnologije, muzej ne samo da smanjuje svoj ugljični otisak, već i doprinosi očuvanju okoliša u širem smislu. Nova mjera se nadovezuje na ranije projekte, poput instalacije solarnih panela i prelaska na energetski efikasnu LED rasvjetu, koji su već realizirani u okviru muzeja.
Priključivanjem na mrežu daljinskog hlađenja, muzej poduzima ključan korak u dugoročnoj strategiji postizanja klimatske neutralnosti. Daljinsko hlađenje koristi centralizirane uređaje koji hlade vodu, koja se zatim kroz cijevi dostavlja korisnicima, smanjujući potrebu za individualnim rashladnim uređajima. Ova tehnologija omogućava ne samo smanjenje energetske potrošnje, već i prevenciju stvaranja urbanih toplotnih otoka.
Wien Energie nastavlja širiti kapacitete mreže daljinskog hlađenja u Beču, s ciljem da do 2030. godine poveća kapacitet na 370 megavata, čime će biti pokrivena površina od 7,3 miliona kvadratnih metara, što prelazi veličinu velikog javnog parka Prater. Trenutno, oko 200 zgrada koristi ovu ekološki prihvatljivu tehnologiju, uključujući mnoge historijske i javne zgrade poput Univerziteta u Beču, Gradske vijećnice i Državne opere.
Prirodnjački muzej postaje uzor kako historijska i kulturna baština može biti očuvana i unaprijeđena u skladu s modernim ekološkim standardima, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.
(FENA)