1955. – Umro je Albert Einstein (1879.- 1955.), jedan od najvećih fizičara ljudske povijesti uopće. Uvodi revoluciju u modernu fiziku, posebno je poznat po svojim teorijama relativnosti, a 1921. godine dobija i Nobelovu nagradu za fiziku. Vanredni profesor u Cirihu je postao 1909, a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njemačko državljanstvo. U Njemačkoj je živio do dolaska na vlast nacista 1933, kad je emigrirao u SAD, gdje je i umro. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima. Rasprave o sveobuhvatnosti i osnovanosti teorije relativiteta još traju, ali je u svakom slučaju njegov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: “Teorija Braunovih kretanja”, “Elektrodinamika tijela u kretanju”, “Osnovi opšte teorije relativnosti”, “O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti”, “Evolucija fizike”, “Moja slika svijeta”, “Značenje relativnosti”, “Ideje i mišljenja”.
Svijet

Na dražbi Einsteinovo pismo o Bogu

admin 08/10/2018

Pismo slavnog fizičara Alberta Einsteina u kojemu iznosi svoja razmišljanja o religiji i vlastitoj židovskoj vjeri uskoro će na dražbu i očekuje se da bi moglo biti prodano za 1,5 milijuna dolara.

Takozvano “pismo o Bogu” koje je Einstein napisao 1954., godinu prije smrti, bit će ponuđeno na dražbi Christie’sa u New Yorku početkom prosinca.

Pismo na stranici i pol, napisano na njemačkom i upućeno filozofu Ericu Gutkindu, smatra se ključnim rukopisom u raspravi o znanosti i religiji i najjasnije je Einstenovo razmišljanje na tu temu.

Dosad je pismo bilo u zbirci privatnog kolekcionara.

“Riječ Bog za mene nije ništa drugo doli izraz i proizvod ljudske slabosti. Biblija je zbirka časnih, ali primitivnih legendi. Nijedna interpretacija, ma koliko suptilna bila, ne može to promijeniti”, napisao je Einstein.

Napisao je i da voli i poštuje svoj židovski narod, ali ne vjeruje da je “izabran”.

“Židovska vjera, kao i sve druge vjere, oličenje je dječjih praznovjerja. Ne vidim ništa ‘izabrano’ u njima”, napisao je nobelovac.

Peter Klarnet, stručnjak za knjige i rukopise u Christie’su, kaže da je pismo “jedna od presudnih izjava u debati o ‘znanost protiv religije'”.

Aukcijska kuća procjenjuje da pismo vrijedi najmanje 1,5 milijuna dolara.

(HINA)