Eskalacija energetske krize možda izaziva veće probleme na evropskom tržištu plina, zbog ovisnosti kontinenta o Rusiji, nego u uvozu nafte, smatraju čelnici u energetskoj industriji, objavio je Reuters.
Cijene plina počele su snažno rasti na evropskim tržištima još prošle godine, potaknute valom potražnje koji je pokrenuo oporavak ekonomnije od pandemijske krize, posebno u Aziji, i niskim zalihama u pojedinim evropskim zemljama.
Rusija ima najviše dokazanih rezervi prirodnog plina u svijetu i isporučivala je oko 651,3 miliona kubnih metara plina dnevno, od čega gotovo 90 posto u Evropu. Polovina evropskih pošiljki odlazila je u Njemačku, Italiju, Francusku i Bjelorusiju.
Prošle godine, kako navodi Reuters, a prenosi Hina, ruske su kompanije dodatno otežale situaciju na evropskom tržištu smanjenim isporukama u očekivanju dozvole za plinovod Sjeverni tok 2, koji je trebao udvostručiti pošiljke ruskog plina u Njemačkoj.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem februara Berlin je zaustavio projekt, a EU je najavila da do 2030. želi biti neovisan o ruskom plinu. Evropske zemlje sada pokušavaju nabaviti ukapljeni plin ponajprije iz SAD-a, Alžira i Katara.
Sudionici panela na konferenciji CERAWeek u Houstonu upozorili su da će nabavka ukapljenog plina biti teška zadaća.
“Jednostavno nema dodatnog LNG-a koji bi ušao u mrežu, riješio manjak plina i podmirio potrebe Europe u idućoj godini – a u Aziji je bilo hladno i Azija nema alternativu”, rekao je Michael Smith, osnivač i izvršni direktor Freeport LNG.
Cijene prirodnog plina u SAD-u kontinuirano su rasle u terminskim ugovorima, ali su na nivou od 4,525 dolara za milion britanskih termalnih jedinica daleko niže nego u Aziji gdje iznose 38,97 dolara i u Evropi gdje su dostigle 48 dolara.
“Jasno je da problem Evrope zapravo nestašica plina, a ne nafte”, rekao je na konferenciji ministar za naftu Ekvatorijalne Gvineje Gabriel Obiang Lima.
Gotovo kompletan američki izvoz LNG-a, oko 356,8 miliona kubnih metara dnevno, trenutno je usmjeren u Evropu i Aziju.
Evropa ipak nema dovoljno terminala za ukapljivanje i uplinjavanje, a njihova gradnja traje godinama. Nakon nekoliko godina razvoja gradnja novih pogona posustala je u posljednje tri godine.
Andrew Walker, potpredsjednik Chenierea, najvećeg izvoznika američkog LNG-a, rekao je da kriza u Evropi otkriva potrebu za većim brojem dugoročnih ugovora o nabavci kako bi se osigurala pouzdana opskrba u prijelazu na obnovljive izvore energije.
Kupci su prije dvije godine zazirali od dugoročnih ugovora jer su cijene plina tada bile na historijski niskim nivoima, podsjeća Reuters.
(Agencije)