Najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih dvadeset godina u donjem toku Neretve, što je vjerovatno posljedica promjena hidroloških uslova u toj rijeci, objavila je grupa hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica.
Pojave morskih organizama zabilježili su lokalni ribari iz Čapljine, Opuzena, Kule Norinske i Metkovića. Po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019. a ostalih četiri 2020. godine.
Najuzvodnije, oko 25 km od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U novembru 2019. godine u Neretvi u Višićima kod Čaplijne uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama.
Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15-ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 km uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 km uzvodno od ušća rijeke.
Potom je u blizini metkovskog mosta 19. aprila 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) dužine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. jula 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije.
Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. srpnja 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava.
U aprilu i maju 2020. u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbul (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis).
Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.
Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosistemu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode. Glavni tok Neretve u dužini od 20 km od ušća, pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosistema tokom toplog razdoblja godine, ističe se.
Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, prenosi Hina.
(Fena)