Stotine tisuća ljudi diljem svijeta svake godine zarazi se malarijom i drugim bolestima koje prenosi ugriz komaraca, insekata iz doba dinosaurusa, no dok danas grizu samo ženke, otkriće najstarijeg fosila donosi iznenađenje
Znanstvenici su otkrili najstarije fosile komaraca – dva mužjaka u komadu jantara starog 130 milijuna godina iz razdoblja krede, pronađenih blizu grada Hammana u Libanonu. Na njihovo iznenađenje mužjaci su imali usta izduljena oblika što im je omogućavalo sisanje, kakav danas imaju samo komarice.
‘Sasvim je jasno da su bili hematofazi’, što znači da su se hranili krvlju, kaže paleontolog Dany Azar s Kineske akademije znanosti Instituta za Geologiju i paleontologiju u Nanjingu i Libanonskog sveučilišta.
‘Ovo je veliko otkriće u povijesti evolucije komaraca’, kaže Azar, vodeći autor studije objavljene ovaj tjedan u časopisu Current Biology.
Dva fosilizirana komarca, koja pripadaju istoj vrsti, veličinom i pojavom nalikuju modernom komarcu, iako su njihova usta za sisanje krvi kraća nego u današnjih ženki.
‘Komarci su najpoznatiji sisavci ljudske krvi i prenose neke parazite i bolesti’, napominje Azar i objašnjava: ‘Samo oplođene ženke komaraca sišu krv jer trebaju proteine da razviju jajašca. Mužjaci i neoplođene ženke hrane se nektarom nekih biljaka. A neki mužjaci uopće se ne hrane’.
Neki leteći insekti – primjerice ce-ce muha, imaju mužjaka koji je hematofag. Ali ne i današnji komarci. ‘Pronalazak mužjaka komarca koji je bio hematofag u razdoblju krede doista iznenađuje’, kaže paleontolog i koautor studije André Nel iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Parizu.
Fina anatomija dvaju mužjaka sjajno je očuvana u jantaru. Oba imaju izuzetno oštru trokutastu anatomiju čeljusti te izduženu strukturu s istakama nalik zubima. Znanstvenici vjeruju da su se komarci razvili iz insekata koji nisu sisali krv. Njihova je pretpostavka da su usta bila originalno prilagođena za sisanje biljnog nektara.
Evolucija biljaka vjerojatno je odigrala ulogu u tome da se mužjaci i ženke komaraca danas razlikuju. U vrijeme kada su dva komarca ostala zamrznuta u smoli drveta što se s vremenom pretvorilo u jantar, bilje koje je cvjetalo tek se počelo pojavljivati u razdoblju krede.
‘Vjerujemo da su se svi insekti koji su postali hematofazi prebacili na krv pošto su prvotno sisali biljke’, kaže Azar i dodaje da su se krvlju tada počeli hraniti i ženke i mužjaci.
Promjena je, po njegovoj hipotezi, nastala s pojavom cvjetnih biljaka, a što odgovara razdoblju pronađenog jantara s fosilima dvaju komaraca. Mnoge životinje hranile su se krvlju: dinosauri, leteći reptili zvani pterosauri, drugi reptili, ptice i sisavci.
Iako su fosili pronađeni u Libanonu najstariji fosili komarca, znanstvenici vjeruju da su komarci pojavili milijunima godinama prije. Molekularni dokazi govore da su se komarci pojavili u razdoblju jure, prije 200 milijuna do 145 milijuna godina.
U svijetu postoji više od 3.500 vrsta komaraca i ima ih posvuda osim na Antarktiku. Neki od njih prenose bolesti kao što su malarija, žuta groznica, zika groznica, denga groznica.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 400.000 ljudi umre svake godine od malarije, parazitske infekcije, a najčešće su žrtve djeca mlađa od pet godina. ‘S druge strane, komarci pomažu pročišćavanju vode u ribnjacima, jezerima, rijekama’, kaže Nel i dodaje: ‘Općenito, životinja može biti problem, ali i korisna”.
(Hina)