Arheolozi u Turskoj kažu da su otkrili najstariji poznati hljeb na svijetu, koji datira iz 6600. godine prije Krista.
Uvelike uništena struktura peći pronađena je u području zvanom “Mekan 66”, gdje se nalaze kuće od blatne opeke, na arheološkom nalazištu Čatalhujuk u južnoj turskoj pokrajini Konya, prema turskom Centru za istraživanje i primjenu historije i tehnologije Univerziteta Necmettin Erbakan (BİTAM).
Oko peći su arheolozi pronašli pšenicu, ječam, sjemenke graška i okrugle, “spužvaste” ostatke veličine dlana, stoji u saopćenju za javnost.
Analize su utvrdile da je organski ostatak 8600 godina star, nekuhani, fermentirani hljeb.
“Možemo reći da je ovo otkriće u Čatalhujuku najstariji hljev na svijetu”, rekao je u srijedu za tursku državnu novinsku kuću Anadolu Agency arheolog Ali Umut Türkcan, voditelj izaslanstva za iskapanja i izvanredni profesor na Univerziteta Anadolu u Turskoj.
“To je manja verzija štruce hljeva. Ima prst utisnut u sredinu, nije pečen, već je fermentiran i sa škrobovima u sebi ostao je do danas. Ne postoji sličan primjer nečeg takvog do danas”, dodao je.
Slike skenirajućeg elektronskog mikroskopa pokazale su zračne prostore u uzorku, a uočavanje zrnaca škroba “uklonilo je naše sumnje”, rekao je u saopćenju biolog Salih Kavak, predavač na Univerzitetu Gaziantep u Turskoj.
Dodao je da su analize otkrile hemikalije pronađene u biljkama i pokazatelje fermentacije. Umiješali su se brašno i voda, a hljeb je bio pripremljen pored peći i držan neko vrijeme.
“To je uzbudljivo otkriće za Tursku i svijet”, rekao je Kavak.
Organska tvar, i drvo i hljeb, sačuvana je tankom glinom koja je prekrivala strukturu, prema Türkcanu.
Čatalhujuk, koji se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, bio je dom za otprilike 8.000 ljudi tijekom neolitika, između oko 10.000 godina prije Krista i 2000 godina prije Krista, i jedno je od prvih svjetskih mjesta urbanizacije, prema BITAM-u.
Istraživanja na dobro očuvanom mjestu otkrila su osebujne stambene rasporede i opsežna obilježja kao što su zidne slike i reljefi – zbog čega se smatra “najznačajnijim ljudskim naseljem koje dokumentira rano naseljeni poljoprivredni život neolitske zajednice”, prema web stranici UNESCO-a.
“Čatalhujuk je već bio središte mnogih prvina. Prva svjetska tkanja već su bila u Čatalhujuku kada je iskopan. Drveni artefakti također su bili u Čatalhujuku. Tome su dodane zidne boje i slike. Konya i Turska imaju veliku sreću u tom smislu,” rekao je Türkcan.
(Agencije)