Pećinu Badanj u blizini Stoca, nakon gotovo 30 godina, ponovno će istraživati tim arheologa u sklopu projekta “Definiranje kulturnih granica u europskom mlađem paleolitiku: Arheologija i umjetnost stijena u Istočnoj Europi”, čiji je voditelj Aitor Ruiz Redondo sa sveučilišta iz Southamptona.
“U pećini Badanj ponovno ćemo istražiti profil Baslerovog rova kako bismo razjasnili stratigrafiju i uzeti uzorke za usporedbu. Provest ćemo geomorfološku analizu stratigrafskog slijeda, uključujući i sedimentološku i granulometrijsku analizu nove”, najavili su iz Javne ustanove Radimlja Stolac.
Arheološke cjeline otkrivene tokom iskopavanja analizirat će se i interpretirati u saradnji s različitim stručnjacima, a također planirano je proučavati druge srodne materijale iz prethodnih iskopavanja poput osobnih ukrasa iz pećine Badanj.
Područje istraživanja ključno je za analizu prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik u Evropi, a relevantnost ove studije doprinijet će razumijevanju geografske složenosti ranog simboličkog ponašanja i njegove implikacije za ljudsku evoluciju.
Saradnici voditelja projekta Aitora Ruiza Redonda su Ivor Karavanić i Nikola Vukosavljević sa Sveučilišta u Zagreba, Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela iz Karlovca te Catherine Ferrier sa sveučilišta u Bordeuxu, dok je partner iz Bosne i Hercegovine Javna ustanova Radimlja Stolac.
Ovaj projekt, kojeg finansira Britanska akademija iz Londona, pružit će prvu sveobuhvatnu analizu arheoloških nalazišta na Balkanu te procijeniti podrijetlo i širenje špiljske umjetnosti na istoku Evrope.
Inače, arheološko područje Badanj, smješteno kod sela Borojevići, 6 kilometara zračne linije zapadno od Stoca, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.
Arheološkim putem ovo je nalazište datirano u kasno razdoblje mlađeg paleolitika – kasnog epigravettiena, tj. 13.000 do 12.000 godina prije nove ere. Nalazište je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz te vrste na istočnoj obali Jadrana.
U istraživanjima od 1976. do 1979. godine došlo se do saznanja o glavnim prahistorijskim razdobljima na ovom nalazištu.
U drugoj kampanji arheoloških istraživanja od 1986. do 1987. godine postavljeno je nekoliko ciljeva: analiza materijala po slojevima u cilju izrade buduće detaljne regionalne paleolitičko – mezolitičke kronologije; rekonstrukcija prirodne okoline Badnja, uključujući i paleogeografske uvjete; stvaranje slike o organizaciji djelatnosti unutar zajednice.
(FENA)