Skupina hrvatskih znanstvenika zabrinutih zbog klimatskih promjena je priopćila da je njihov Apel za sustavnu klimatsku akciju naišao na “potpunu šutnju” tijela zakonodavne i izvršne vlasti, koje se neozbiljno i pasivno odnose prema najvećem problemu s kojim se suočava čovječanstvo, javila je Hina.
Ističu da je njihov apel s potpisima 556 znanstvenika naišao na “potpunu šutnju” Ureda predsjednika države, Vlade, Hrvatskog sabora i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kojima su prije prošlog mjeseca uručili 11 konkretnih zahtjeva za djelovanjem i ponudili im stručnu pomoć pri kreiranju politika usmjerenih suočavanju s klimatskom krizom.
Apel ukazuje na ozbiljnost globalne klimatske krize, koja se svakim nedjelovanjem produbljuje, navodi se u priopćenju.
Podsjećaju da Hrvatska nije izolirana jedinica, nego dio globalne zajednice čovječanstva.
Znanstvenici napominju da je Europska komisija uputila Hrvatskoj opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.
“To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom”, ističu znanstvenici.
Smatraju da to ukazuje na krajnje neozbiljan stav najodgovornijih hrvatskih institucija prema najvećem problemu s kojim je suočeno današnje čovječanstvo.
Znanstvenici stoga ponovno pozivaju Ured predsjednika, Vladu, Hrvatski sabor te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najozbiljnije razmotre apel koji su im uputili, u ime cijele javnosti Hrvatske.
“Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom”, ističe se u priopćenju, koje potpisuju znanstvenici Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.
(Agencije)