Istraživački tim sa Univerziteta Nebraska-Lincoln identificirao je nove mikroskopske organzime u globalnom ciklusu ugljika, što daje jasniju sliku protoka ugljika kroz okoliš i pruža ključne informacije za održivi razvoj izvora bioenergije.
Studija koja je objavljena u časopisu Communications Earth and Environment jedna je od prvih studija koje pokazuju da metanogeni – mikroorganizmi koji su sveprisutni u okruženjima s niskim sadržajem kisika poput jezera, močvara, vodonosnika, slatkovodnih staništa, raznih tla pa čak i permafrosta – mogu potaknuti svoj rast konzumiranjem vodika i otapanjem kalcijevog karbonata, jednog od najzastupljenijih minerala na Zemlji. Ovaj metabolički proces proizvodi metan, koji je istovremeno i biogorivo i snažan staklenički plin.
Otkrićem mikroorganizama koji otapaju karbonate, tim je doveo u pitanje prevladavajuće uvjerenje da su karbonatni minerali, koji sadrže otprilike 80% ugljika na Zemlji, stabilni na povišenim pH razinama.
Potencijalna nestabilnost znači da se na određenim lokacijama, gdje postoji podzemni ugljik sekvestriran kao karbonati i uvjeti koji podržavaju život mikroba, sekvestrirani ugljik može pretvoriti u metan, posebno u podzemnim rezervoarima energije vodika.
Metanogeni metabolizam utiče na oblast bioenergije. Istraživači su sve više zainteresovani za korištenje prirodnog vodika kao čistog goriva. U Nebrasci se zapravo nalazi prva bušotina u Sjedinjenim Državama u kojoj je pronađen prirodni vodik.
Autori naglašavaju da je važno odrediti u kojoj mjeri mikrobni procesi mogu utjecati na podzemne rezervoare vodika. Drugo polje za istraživanje jeste može li se metan koji proizvode metanogeni iskoristiti kao alternativni prirodni plin, uz podzemni vodik.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA