Gotovo 21 posto zraka na Zemlji otpada na kisik dok je ostatak atmosfere uglavnom ispunjen dušikom, no na Veneri, susjednoj planeti, priča je sasvim drugačija – Venerinom otrovnom atmosferom dominira ugljikov dioksid s udjelom od 96,5 posto, a manje količine se odnose na dušik i plinove u tragovima. Kisika gotovo u potpunosti nema, prenosi Reuters.
Budući da Venera uživa znatno manju pažnju naučnika nego druge planete, poput Marsa, otkrivanje kisika je otežano. Ipak, koristeći instrument stratosferske zvjezdarnice SOFIA, avion Boeing 747SP modificiran kako bi nosio infracrveni teleskop u sklopu zajedničkog projekta američke svemirske agencije NASA i njenog njemačkog pandana DLR-a, naučnici su otkrili atomski kisik u tankom sloju Venerine atmosfere između dvaju drugih.
Prema njihovim saznanjima, taj atomski kisik, sastavljen od jednog atoma kisika, razlikuje se od molekularnog kisika, koji udišemo i koji se sastoji od dva atoma kisika.
Istraživači su po prvi put direktno otkrili kisik na osunčanoj strani Veneri, gdje se zapravo proizvodi u atmosferi, a otkrili su ga i na drugoj strani okrenutoj od Sunca, gdje ga je ranije otkrio teleskop na Havajima.
„Atmosfera Venere je veoma gusta. Sastav je također veoma različit od Zemlje“, rekao je fizičar Heinz-Wilhelm Huebers, vodeći autor studije objavljene u časopisu Nature Communications. „Venera nije pogodna za život, barem ne za organizme koje poznajemo na Zemlji“.
Prema njegovim riječima, „tek smo na početku razumijevanja evolucije Venere i zašto je toliko različita od Zemlje“.
Kisik se proizvodi na osunčanoj strani ultraljubičastim zračenjem Sunca koje razbija atmosferski ugljikov dioksid i monoksid na atome kisika i druge kemikalije, objavili su istraživači. Dio tog kisika vjetrovi potom prenose na stranu planeta okrenutu od Sunca.
Venera, promjera otprilike 12.000 kilometara, nešto je manja od Zemlje, prenosi Hina.
(Agencije)