Za milione ljudi širom svijeta koji nemaju pristupa teško dostupnim vakcinama protiv COVID-a, grupa naučnika iz Bostona ima potencijalno rješenje. I to je bukvalno rješenje koje možete ušmrkati u nos, navodi agencija Bloomberg.
Grupa se zove Saradnja na brzom razvoju vakcine (Rapid Deployment Vaccine Collaborative, RaDVaC), a njihovu vakcinu je tako lako napraviti da je njihov glavni naučnik Prestop Estep pristao da je napravi u kuhinji novinara agencije.
Nedostaci: Nije dokazano da vakcina djeluje i nema dozvolu nadležnih. Također nije prošla kroz velike, duge, skupe kliničke testove kao one kod Moderne, Pfizera, AstraZenece i Johnson&Johnsona. Glavni poligon za testiranje su sami RaDVaC-ovi naučnici i druge kolege, poput onih sa Harvardove medicinske škole George Church, koji vjeruju da projekat ima potencijala.
Prednost su mali troškovi i niski tehnološki zahtjevi za proizvodnju. Vakcine se mogu napraviti za manje od dolara, a proces traje manje od sat vremena.
„Zapravo je lakše od mnogih recepata iz Kuhara“, govori Estep koji je napisao knjigu o hrani koja pomaže trajnost mozga.
Sav potrebni materijal – fiziološka otopina, mali komadi proteina koji su slični onima kod korona virusa, te hemikalije za povezivanje uključujući jednu koja se zove hitozan a dobija se iz oklopa školjki i insekata – može se kupiti putem interneta bez posebne dozvole. A recept je objavljen tako da ga svako može koristiti.
„Želimo da drugi ljudi imaju dizajn, pa smo ga podijelili i počeli praviti vakcinu koju smo potom počeli sami uzimati“, kazao je Estep.
I u bogatim i siromašnim državama nema dovoljno vakcina protiv COVID-a. Jutta Paulus, zastupnica u Europskom parlamentu iz njemačke stranke Zeleni, kazala je kako je razgovarala sa nadležnima u Europskoj uniji, ministarstvima zdravstva i Svjetskom zdravstvenom organizacijom oko podrške i testiranja RaDVac vakcine. Pošto nije uspjela, sada se okreće nevladinim organizacijam i fondacijama.
„Primila bih eksperimentalnu vakcinu“, ističe Paulus, educirana farmaceutkinja koja nije do sada primila nijednu antiCOVID vakcinu. „Lično vjerujem kako je rizik mali i ne bih očekivala velike reakcije na vakcinu, ali to svakako treba ispitati.“
Jeftina vakcina koju je lako napraviti može biti jako važna pri novom udaru pandemije, dodaje Paulus i objašnjava kako bi to moglo biti kada se ljudi susretnu sa novim, potencijalno opasnim virusima koji se šire životinjskim svijetom.
Evo kako bi vakcina trebala djelovati: Ona je u biti spoj komada proteina korona virusa koje ljudski imuni sistem prepoznaje. RaDVaC uzima te dijelove, peptide, i onda koristi hitozan kako bi ih spojio u sitne nanočestice koje su slične veličine kao virusi. Nanočestice imaju pozitivan naboj i kada se inhaliraju u nos, privlači ih negativno nabijena nosna ovojnica. Naučnici se nadaju da će čestice prepoznati imuni sistem tijela koji će potom napraviti antitijela u slučaju napada pravog virusa. Zaštita tkiva u nosu jer se smatra kako virus tim putem najčešće ulazi u tijelo. Estep navodi kako ova ideja djeluje pri testiranju na životinjama.
Pošto je vakcinu tako lako napraviti, onda ju je relativno lako i modificirati. RadVaC već ima 10. verziju koja ima i kopije dijelova virusa koji nisu uključeni u komercijalne vakcine. Jedna od komponenti bi trebala štititi od novih sojeva koji su nastali u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi. Veliki proizvođači vakcina tek počinju sa testiranjem varijanti vakcina protiv ovih mutacija.
„Mi imamo prvu vakcinu koja tretira te sojeve. Pošto nismo blokirani kliničkim probama i regulacijskim problemima, možemo početi praviti te dizajne i testirati ih jako brzo“, objašnjava Estep.
Estep je jednog aprilskog dana došao na vrata novinara Bloomberga samo sa malim hladnjakom i kartonskom kutijom u kojoj je bila magnetna posuda za miješanje, mezura, oprema za pipetiranje i sredstvo za steriliziranje. U hladnjaku su bili peptidi i hitozan.
Uz steriliziranje ruku pri svakom koraku, Estep je pokazao kako polako miješati peptide i hitozan kako bi se napravile nanočestice, nevidljive običnom oku. Nakon nekoliko minuta odmora mješavine, Estep je uprskao rastvor u svoj nos i naveo kako je to 10. put da to radi i kako su minimalne nuspojave.
„Obično dođe do začepljenja nosa koje brzo prođe“, dodaje.
Lista odricanja na stranici RaDVaC je prilično duga. Grupa ne garantira da vakcina djeluje i navode kako njihov rad nije ljekarski savjet. Ne daju sastojke niti opremu. Novinar Bloomberga navodi kako sam nije uzeo vakcinu koju je Estep napravio jer bi to moglo praviti pravne probleme grupaciji ukoliko direktno nekome daju vakcinu.
No, RaDVac nastavlja sa prodorom svoje jednostavne vakcine na glavnu scenu borbe. Trenutno pregovaraju sa vladama da počnu sa probama gdje bi se namjenski osobe, vakcinisane i nevakcinisane, pokušale zaraziti koronavirusom. Studija nosi neke rizike, ali je to efikasan način provjere da li nešto djeluje pri minimalnim troškovima.
„Od samog početka nam je prioritet da je sve besplatno i otvoreno. Mnogo ekonomija u razvoju su posljednje na listi pristupa vakcinama. Jako su zabrinuti i nemaju trenutno nekih mogućnosti. Sada te vlade počinju shvaćati da, ako same kontroliraju proizvodnju, onda ne moraju pregovarati i biti posljednje na listi – jednostavno mogu dizajnirati i napraviti vakcinu“, navodi Estep.
(Agencije)