Naučnici stvorili novu vrstu leda koja bi mogla postojati u svemiru

Naučnici su uz pomoć uređaja koji se može opisati kao ogroman „šejker“ za koktele u sklopu istraživanja o ponašanju vode u ekstremnim uvjetima stvorili novu vrstu ranije nepoznatog leda koji bi mogao postojati na ledenim satelitima u Sunčevom sistemu, javlja Reuters.

Istraživači su koristili proces takozvanog mljevenja s kuglama kako bi snažno prodrmali običan led koji su zajedno sa čeličnim loptama smjestili u rezervoar ohlađen na minus 200 stepeni. Rezultat tog procesa nazvali su „amorfni led srednje gustoće“ ili MDA, koji je izgledao kao bijeli prah.

Uobičajeni led je kristalne strukture, s dvjema molekulama vode, dva atoma vodika i jednim vodikom kisika poredanih prema pravilnom uzorku. Molekule vode amorfnog leda imaju neorganiziranu formu nalik onoj kakvu imaju tekućine.

Praktički sav led na Zemlji postoji u poznatom kristalnom obliku, no amorfni led je najčešći oblik vode u svemiru. Znanstvenici su dosad pronašli 20 različitih vrsta kristalnog leda i tri vrste amorfnog leda.

„Gotovo sav led u svemiru je amorfan i to u obliku zvanom amorfni led niske gustoće. On se stvara kada se voda kondenzira na zrncima prašine u svemiru. Kometi su također amorfni led. Tekućoj su vodi potrebni veoma posebni uvjeti kakvi su na Zemlji“, rekao je Christopher Salzmann, profesor hemije na Univeristy College London i glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Science.

Istraživači pretpostavljaju da bi uvjeti koje su stvorili u laboratoriji mogli postojati na ledenim mjesecima poput Jupiterovog satelita Europe ili Saturnovog satelita Enkelada.

Istraživanje bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja vode, molekule ključne za život.

„Činjenica da ovaj novi oblik leda ima sličnu gustoću kao i tekuća voda je vjerojatno najvažniji aspekt ovog otkrića“, rekao je koautor studije Angelos Michaelides, također profesor hemije, ali na Univerzitetu Cambridge.

Salzmann je rekao da se postavlja pitanje je li MDA zapravo tekuća voda, samo na niskim temperaturama.

„MDA pruža priliku da možda napokon shvatimo tekuću vodu i njene mnoge anomalije“, dodao je Salzmann.

(Agencije)