Topljenje polarnog leda uzrokovano globalnim zagrijavanjem mijenja brzinu Zemljine rotacije i produžuje svaki dan. To je trend koji će se ubrzati tokom ovog stoljeća dok ljudi nastavljaju da proizvode zagađenje koje zagrijava planetu, pokazala je studija objavljena u ponedjeljak u Proceedings of the National Academy of Sciences.
Promjene su male – u pitanju su milisekunde dnevno, ali u našem hiperpovezanom svijetu visoke tehnologije imaju važan utjecaj na računarske sisteme na koje se oslanjamo, uključujući GPS. To je još jedan znak ogromnog uticaja koji ljudi imaju na planet.
“Ovo je dokaz ozbiljnosti klimatskih promjena koje su u toku”, rekao je Surendra Adhikari, geofizičar u NASA-inoj laboratoriji za mlazni pogon i autor izvještaja.
Broj sati, minuta i sekundi koji čine svaki dan na Zemlji diktiran je brzinom Zemljine rotacije, na koju utiče složeni skup faktora. To uključuje procese u fluidnom jezgru planete, tekući uticaj topljenja ogromnih glečera nakon posljednjeg ledenog doba, kao i topljenje polarnog leda zbog klimatskih promjena.
Međutim, milenijumima je dominirao uticaj Mjeseca povećavajući dužinu dana za nekoliko milisekundi za jedno stoljeće. Mjesec vrši pritisak na Zemlju uzrokujući da se okeani izboče prema njoj, postepeno usporavajući Zemljinu rotaciju.
Naučnici su ranije uspostavili vezu između topljenja polarnog leda i dužih dana, ali novo istraživanje sugerira da globalno zagrijavanje ima veći utjecaj na vrijeme nego što su nedavne studije pokazale.
U prošlosti, uticaj klimatskih promjena na vrijeme „nije bio tako dramatičan“, rekao je Benedikt Soja, autor studije i docent geodezije prostora na švicarskom univerzitetu ETH Cirih. Ali to bi se moglo promijeniti. Ako svijet nastavi da ispumpava zagađenje koje zagrijava planet “klimatske promjene bi mogle postati novi dominantni faktor”, nadmašujući ulogu Mjeseca, rekao je za CNN.
To funkcioniše ovako: kako ljudi zagrijavaju svijet, glečeri i ledeni pokrivači se tope, a ta otopljena voda teče od polova prema ekvatoru. Ovo mijenja oblik planete, tj. spljošti je na polovima i čini je više ispupčenom u sredini, usporavajući njenu rotaciju. Proces se često poredi sa klizačem koji se okreće. Kada klizač privuče ruke prema tijelu, oni se brže okreću. Ali ako pomjere ruke prema van, dalje od tijela, njihovo okretanje se usporava.
Tim međunarodnih naučnika posmatrao je period od 200 godina, između 1900. i 2100. godine, koristeći opservacijske podatke i klimatske modele kako bi shvatio kako su klimatske promjene utjecale na dužinu dana u prošlosti i kako bi projektovali njihovu ulogu u budućnosti.
Otkrili su da se uticaj klimatskih promjena na dužinu dana značajno povećao. Porast nivoa mora uzrokovan klimatskim promjenama uzrokovao je da dužina dana varira između 0,3 i 1 milisekunde u 20. stoljeću. Tokom protekle dvije decenije, međutim, naučnici su izračunali povećanje dužine dana od 1,33 milisekundi za jedno stoljeće, “značajno više nego bilo kada u 20. stoljeću”, navodi se u izvještaju.
Ako zagađenje koje zagrijava planet nastavi rasti, zagrijavajući oceane i ubrzavajući gubitak leda na Grenlandu i Antarktiku, stopa promjena će rasti, navodi se u izvještaju. Ako svijet ne bude u stanju da obuzda emisije klimatske promjene bi mogle povećati dužinu dana za 2,62 milisekunde do kraja stoljeća – prestižući prirodne utjecaje Mjeseca.
“Za jedva 200 godina, toliko smo promijenili Zemljin klimatski sistem da smo svjedoci njegovog uticaja na sam način na koji se Zemlja okreće”, rekao je Adhikari za CNN.
Nekoliko milisekundi dodatnog vremena dnevno može biti neprimjetno za ljude, ali ima utjecaja na tehnologiju. Precizno mjerenje vremena je od vitalnog značaja za GPS, koji će imati svi koji imaju pametni telefon, kao i druge komunikacijske i navigacijske sisteme. Oni koriste visoko precizno atomsko vrijeme, zasnovano na frekvenciji određenih atoma. Od kasnih 1960-ih, svijet je počeo koristiti koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) za postavljanje vremenskih zona. UTC se oslanja na atomske satove, ali i dalje drži korak s rotacijom planete. To znači da je u nekom trenutku potrebno dodati ili oduzeti “prestupne sekunde” kako bi se održalo poravnanje sa Zemljinom rotacijom.
Neke studije su također sugerirale korelaciju između povećanja dužine dana i povećanja potresa, rekao je Mostafa Kiani Shahvandi, autor studije i geonaučik pri ETH u Cirihu. Ali veza ostaje spekulativna i potrebno je još mnogo istraživanja da bi se ustanovila bilo kakva jasna veza, rekao je za CNN.
U radu na istu temu objavljenom u martu zaključeno je da iako klimatske promjene sve više usporavaju Zemljinu rotaciju, procesi u Zemljinom jezgru bi mogli biti važniji i zapravo je ubrzati, skraćujući dužinu dana.
„Ono što smo uradili jeste otišli smo malo dalje i ponovo procijenili ove trendove“, rekao je Shahvandi. Otkrili su da je bilo kakav uticaj rastaljenog jezgra nadjačao uticaj klimatskih promjena.
Iako sada postoji opšta saglasnost da će klimatske promjene imati “neto produžetak dana” još uvijek postoji neizvjesnost oko toga koji će procesi koji utiču na vrijeme dominirati u ovom stoljeću.
Ova studija zaključuje da su klimatske promjene sada drugi najdominantniji faktor, rekla je Jacqueline McCleary, docentica fizike na Univerzitetu Northeastern.
To je otrežnjujući zaključak, rekao je Soja sa ETH u Cirihu. “Moramo uzeti u obzir da sada toliko utičemo na Zemljinu orijentaciju u svemiru da dominiramo efektima koji su bili u akciji milijardama godina.”
Izvor: CNN
Prevod: AbrašMEDIA