Kad pomislimo na amputaciju, brzo pomislimo na ljudske hirurge. Međutim, u hitnim slučajevima amputacije obavljaju i mravi, pokazalo je novo istraživanje.
Postoje mravi koji svom bližnjem odgrizu nogu ako ima neku ozljedu. Iako je to naizgled okrutna, ipak je spasonosna intervencija: ozlijeđenom mravu šansa za preživljavanje raste s manje od 40 na više od 90 posto.
Istraživanje je sprovedeno na vrsti mrava koja živi u Sjedinjenim Državama. Koliko znamo, ovi mravi su jedina životinjska vrsta osim ljudi koja radi amputacije na pripadnicima vlastite vrste. Oni tačno znaju kada napraviti zahvat, tj. ako postoji ozljeda gornjeg dijela noge.
Ako je mrav ozlijeđen na donjem dijelu noge, liječenje se svodi na lizanje rane. Ovo je također vrlo uspješna strategija, koja povećava šanse za preživljavanje sa 15 na 75 posto.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Current Biology.
“Vrlo lijepa studija”, kaže Koos Boomsma, evolucijski biolog sa Univerziteta u Kopenhagenu koji nije bio uključen u istraživanje.
“Postoje poznati slučajevi samoamputacije kod drugih životinja, na primjer kod vukova koji zaglave u zamci. Ponekad si odgrizu nogu. Ali ne znam ni za jedan drugi slučaj amputacije kod pripadnika iste vrste.”
Nedostaje žlijezda
Ovakva posebna vrsta skrbi vjerojatno je nastala jer ovim mravima nedostaje posebna žlijezda koja proizvodi neku vrstu antibiotika, s kojom bi mogli ubiti bakterije. Skoro sve vrste mrava imaju takvu žlijezdu, ali mravi u ovoj studiji vrste Camponotus floridanus izgubili su tu žlijezdu tijekom evolucije. Stoga su morali pronaći drugi način borbe protiv bakterija.
Oni tačno znaju kada primijeniti koju strategiju. Kod rane na potkoljenici nema vremena za amputaciju, jer tada bakterija može vrlo brzo putem krvi dospjeti u tijelo. Mravi prežive amputaciju ozlijeđene potkoljenice u samo 20 posto slučajeva. Bolje djeluje lizanje rane što je brže moguće.
Za ranu na natkoljenici djeluje drugačije. S ovom vrstom rane krv mrava koja se naziva hemolimfa počinje teći mnogo sporije. To znači da ima vremena da sprovedu amputaciju, što dodatno povećava šanse za preživljavanje na preko 90 posto.
“To je upravo ono što mravi ‘znaju’, ljudskim rječnikom rečeno”, rekao je glavni istraživač Erik Frank u priopćenju za javnost. Ali ovdje nije riječ o znanju kakvo mi ljudi posjedujemo i koje naučimo. Prema istraživačima, kod mrava je sve to urođeno ponašanje.
Bojna polja
“Ova se studija zapravo nadovezuje na raniju studiju iz 2018.”, kaže Boomsma za NOS. “Tada se radilo o afričkoj vrsti mrava, grabežljivcima koji napadaju kolonije termita. To stvarno mogu biti bojna polja, što rezultira brojnim ozbiljno ozlijeđenim mravima. Oni zatim te mrave odnesu u neku vrstu bolnice u matičnom gnijezdu na aktivnu njegu i dezinfekciju, pa ih znatno više preživi.”
I ovdje je bilo amputacija, ali od neprijateljskih termita. Mravi su bili vrlo izbirljivi i dezinficirali su rane svojim jedinkama samo ako im je nedostajao jedan ili najviše dva uda. “Otuda je došla ideja za ovu novu studiju”, kaže Boomsma.
Europske amputacije?
Istraživači se nadaju da će u budućnosti otkriti koriste li i vrste mrava koje žive u Europi amputaciju kao strategiju za spašavanje života. Također će se usredotočiti na potpuno drugačiji tip zbrinjavanja rana kod mrava. Neke vrste žive u stablima bagrema i njeguju rane na tim stablima, no kako to tačno rade zasad je nepoznato.
Izvor: NOS
Prevod: AbrašMEDIA