Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi ljudske aktivnosti u bliskoj budućnosti mogle prouzročiti izumiranje najmanje milijun vrsta.
U nacrtu izvješća, koje je izradilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), navodi se kako se tako brz nestanak biljaka i životinja, a procjenjuje se da bi mogle nestati u nekoliko narednih desetljeća, naziva “šestim masovnim izumiranjem”.
Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija, a ovaj puta uzrok je čovjek, prenosi hrvatski portal Index.
Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu, u izvješću koje je objavio UN, navode se pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih deset milijuna godina.
Prema izvješću, gotovo tri četvrtine kopna, polovica rijeka i jezera te 40-ak posto svih mora i oceana već pokazuje ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
U posljednjih 40 godina, emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijusovih, tvrde autori.
“Rekao bih da je će se izviješće najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu ‘Čovječe, stvarno smo u nevolji’, međutim postoje rješenja. Naše izviješće govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stupnjevima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti”, rekao je Bob Watson, voditelj IPBES-a, u izjavi britanskim novinarima.
Najveći dio propadanja staništa dogodit će se u Središnjoj i Južnoj Americi, u subsaharskoj Africi i u Aziji, a propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi.
Izvješće sadrži 1.800 stranica, temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je upozoriti političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.
(Agencije)