Putovanje u svemir trebalo bi za petnaestak godina postati ostvarivo i onima koji nisu naročito bogati, rekao je za Hinu italijanski astronaut Paolo Nespoli, uvjeren da će svemirski turizam promijeniti način na koji Zemljani gledaju na svoju planetu.
Nespoli je astronaut Evropske svemirske agencije koji je tri puta letio do Međunarodne svemirske stanice i tamo proveo ukupno godinu dana.
Sa 61 godinom najstariji je aktivni astronaut ESA-e.
Nespoli je nedavno gostovao u Evropskom parlamentu u Strazburu, gdje je, u sklopu Evropskog događaja za mlade, održao predavanje o svojim pustolovinama, postignućima i ostvarenju snova.
Radom se ostvaruju i najluđi snovi
Kao i bezbrojni dječaci, i Paolo je želio biti astronaut kad odraste.
Njegove dječje priče sedamadesetih godina prošlog vijeka u italijanskoj provinciji, hiljadama kilometara udaljenoj od ikakvih svjetskih svemirskih centara, izazivale su samo osmijehe.
“Ali, teškim radom mogu se ostvariti i najluđi snovi”, poručuje Nespoli, vojni pilot i diplomirani inženjer aeronautike i astronautike.
Iako to zavisi o mnogo faktora, Nespoli predviđa da će i građani srednje klase imati priliku otisnuti se u svemir za 15 ili 20 godina.
“To je poput mobitela. Sjećam se kako sam u astronautskom centru imao jedan od prvih mobitela u Njemačkoj, a razgovor je koštao 20 maraka po minuti. To je bilo nevjerovatno i razmišljali smo o tome ko bi mogao priuštiti tako skup uređaj. Nekoliko godina poslije bili su svugdje”, rekao je Italijan u razgovoru za Hinu.
Odlazak u svemir i pogled na cijelu Zemlju mijenja čovjeka, kaže Nespoli.
Iz svemira se ne vide granice
Kada bi širi sloj ljudi imao tu priliku, promijeno bi se i način na koji društvo razmišlja o svom jedinom domu, dodaje.
“Kružeći oko nje, shvatio sam da je Zemlja kao svemirski brod, a ljudi mornari koji trebaju raditi zajedno”, rekao je.
Nespoli ističe kako se iz svemira se ne vide granice između država, nego samo ona između Zemlje i crnila svemira, zbog čega čovjek tada prvi put u punini osjeća pripadnost svojoj planeti.
“Zemlja iz svemira izgleda kao vrlo delikatan ekvilibrij i očito je koliko je čovjek ugrožava.”
Sa ISS-a se odlično vidi koliko je čovjek raširen po planeti, a Nespoliju je posebno šokantan bio broj ribarskih brodova na jugoistoku Azije, za koje je prvo smatrao da su dio nekog ogromnog grada.
“Kao ljudi, moramo poduzeti nešto i moramo to učiniti sada”, kaže Nespoli i priznaje kako je tek na 400 kilometara iznad Zemlje shvatio da mora živjeti život što manje štetan po okoliš.
Astronauti nisu superjunaci
Stanarima ISS-a dnevni raspored je strogo određen, kako bi ograničeno vrijeme što bolje iskoristili za provedbu što većeg broja naučnih eksperimenata.
“Astronauti nisu superjunaci ili genijalci, nego normalne osobe, koje su sposobne raditi svašta, naprimjer popraviti WC”, ističe Nespoli.
Pošto provode vrijeme u bestežinskom stanju, i sami astronauti su pokusni kunići medicinskih testiranja, poput, naprimjer, onih za osteoporozu.
Ta bolest posebno je zanimljiva za istraživanje u svemiru, jer dugotrajni izostanak gravitacije loše utječe na kosti, zbog čega su zaključci sa svemirske stanice jako korisni na Zemlji.
“Izostanak gravitacije mozgu šalje signal da je kostur nepotreban, pa se gubi deset puta više kalcija nego inače”, otkrio je Nespoli.
Astronauti zbog toga moraju svakodnevno vježbati.
Pregršt okusa lista zelene salate
Nespoli ipak pronalazi vremena i za svoj hobi, fotografiju – na Zemlju se vratio s oko 27.000 snimaka.
Fotografiranje iz svemira zahtijeva posebnu brzinu i okretnost, jer, naprimjer, Italija, Nespolijev najdraži motiv, zbog brzine kruženja ISS-a oko Zemlje “pobjegne” iz vidokruga za nekoliko sekundi.
Ali, zato svakoga dana ima 16 puta priliku fotografirati izlaske i zalaske Sunca.
Zanimljiv aspekt boravka u svemiru bila je i prehrana.
“Hranu sam dolje smatrao samo izvorom minerala i vitamina, ali gore shvatite da je ona mnogo više, jer postoji i njen društveni dio i element ugode, o čemu se na ISS-u baš i ne razmišlja.”
Astronauti su, u sklopu naučnih istraživanja, na ISS-u uspjeli uzgojiti salatu, a samo jedan njen list Nespolija je podsjetio na pregršt okusa koje je zaboravio od napuštanja Zemlje.
Znaju li vanzemaljci za pizzu?
Kao pravi Italijan, u jednom se trenutku u šali požalio da na ISS-u nemaju pizzu, ali su mu već u idućoj pošiljci poslali sastojke, pa je postao vjerovatno jedini koji taj specijalitet pripremio u svemiru.
Osim ako se pizze nisu dosjetili i vanzemaljci.
Zbog svog inženjerskog načina razmišljanja, koji u obzir uzima beskonačnost svemira, Nespoli ne odbacuje mogućnost da vanzemaljci negdje postoje, jer bi statistički bilo nevjerovatno da se nigdje drugdje u kosmosu nisu stvorili pogodni uslovi za život slični onima na Zemlji.
Nespoliju je fizički najteži, ali psihički najlakši dio misije bio povratak na Zemlju.
“Kada sletite, sretni ste što ste živi i što je misija gotova. Lijepo je biti i raditi u svemiru, ali je jako zahtjevno, stresno i mogućnost greške je velika.”
Je li Zemlja stvarno okrugla?
“Kada sletite, a niste uništili stanicu ili nekoga ubili, pomislite: ‘Yes!’, a zatim se otvore vrata, ulazi svježi zrak i bude se osjetila, gravitacija je opet tu i vidite da se stari svijet vratio”, otkriva astronaut.
Na pitanje ima li što poručiti onima koji tvrde da je Zemlja ravna ploča, Nespoli je samo zakolutao očima.
“Stvarno ne znam šta bih rekao na to…”
Izvor: Agencije