Uspon umjetne inteligencije (AI) prisiljava sve više novinara da se suoče s etičkim i uredničkim izazovima koje donosi ta tehnologija.
Uloga umjetne inteligencije u pomaganju novinskim redakcijama ili njihovoj potpunoj transformaciji jedno je od pitanja o kojem je bila riječ na Međunarodnom festivalu novinarstva u Perugi koji završava u nedjelju, prenosi Hina, pozivajući se na navode agencije AFP.
Alati AI-ja koji imitiraju ljudsku inteligenciju često se koriste u novinskim redakcijama širom svijeta za transkripciju audio zapisa, izradu sažetaka tekstova i prevođenje.
Njemačka grupa Axel Springer objavila je početkom prošle godine da smanjuje broj radnih mjesta u Bildu i Die Weltu uz objašnjenje da će AI sada „zamijeniti” neke novinare.
Generativna umjetna inteligencija, koja može proizvesti tekst i fotografije već na običan zahtjev izrečen svakodnevnim jezikom, postavlja već godinu i po nove granice, ali i izaziva zabrinutost.
Jedan od problema je taj što glasovi i lica sada mogu biti klonirani kako bi se kreirao podcast ili vijesti na televiziji.
Prošle godine, filipinski portal Rapller kreirao je brend namijenjen mladoj publici pretvorivši svoje duge članke u stripove, grafiku i video snimke.
Medijski profesionalci tvrde da se njihova branša sada mora usredotočiti na stvaranje „dodane vrijednosti”.
„Vi ste oni koji rade prave stvari, a alati koje mi proizvodimo bit će vam od pomoći”, rekao je Shailesh Prakash, direktor Google Newsa, na festivalu u Perugi.
Troškovi generativne umjetne inteligencije strmoglavili su se otkako se krajem 2022. godine na sceni pojavio ChatGPT. Taj alat koji je dizajnirao američki start-up OpenAI dostupan je sada manjim novinskim redakcijama.
Kolumbijski istraživački portal Cuestion Publica angažirao je inženjere da razviju alat koji može u njihovim arhivima pronaći relevantne background informacije u slučaju prijelomnih vijesti.
Ipak, mnoge medijske organizacije ne stvaraju vlastite jezičke modele, koji su u srcu AI interfejsa, rekla je Natali Helberger, profesorica sa Univerziteta u Amsterdamu.
Oni su potrebni za „sigurnu i pouzdanu tehnologiju”, naglasila je.
Prema prošlogodišnjoj procjeni Everypixel Journala, AI je kreirao toliko fotografija u jednoj godini kao cijela fotografska struka u 150 godina.
To postavlja ozbiljna pitanja o tome kako izdvojiti vijesti iz plimnog vala sadržaja, uključujući deepfake krivotvorine.
Medijske i tehnološke organizacije udružile su se kako bi suzbile tu prijetnju, konkretno putem Koalicije za porijeklo i autentičnost, koja ima za cilj postavljanje zajedničkih standarda.
„Glavni dio našeg posla je prikupljanje vijesti, izvještavanje s terena”, rekla je Sophie Huet, koja je nedavno imenovana za globalnu direktoricu za uredničke inovacije i umjetnu inteligenciju u AFP-u.
„Oslanjat ćemo se još neko vrijeme na ljude koji izvještavaju”, dodala je, iako bi to moglo biti uz pomoć umjetne inteligencije.
Nevladina organizacija za slobodu štampe i medija “Reporteri bez granica” proširila je svoje područje rada na zaštitu pouzdanih vijesti i krajem prošle godine predstavila je Parišku povelju za umjetnu inteligenciju i novinarstvo.
„Jedna od stvari koja mi se zaista svidjela kod Pariške povelje je naglasak na transparentnosti”, rekla je Anya Schiffrin, koja predaje globalne medije, inovacije i ljudska prava na Univerzitetu Columbia, te postavila pitanje: „U kojoj će mjeri izdavači morati objaviti da koriste generativnu umjetnu inteligenciju?”
Olle Zachrison, direktor za umjetnu inteligenciju i strategiju na Švedskom radiju, rekao je kako se „vodi ozbiljna rasprava: biste li trebali označiti AI sadržaj ili bi ljudi trebali vjerovati vašem brendu”. Regulacija je u začetku, a tehnologija konstantno evoluira.
Evropski parlament u martu je usvojio okvirni zakon koji ima za cilj regulaciju AI modela, a da se pritom ne koče inovacije, dok su smjernice i povelje sve češće u novinskim redakcijama.
Uredničke smjernice za AI u indijskoj medijskoj kompaniji Quintillion Media ažuriraju se svaka tri mjeseca, rekla je direktorica Ritu Kapur.
Nijedan njihov članak ne smije napisati umjetna inteligencija i fotografije koje generira ne smiju predstavljati stvaran život.
Modeli umjetne inteligencije hrane se podacima, ali njihova glad za tim vitalnim resursom zabrinjava neke pružatelje tih usluga.
New York Times je u decembru tužio OpenAI i njegovog glavnog investitora Microfost zbog povrede autorskih prava.
Druge medijske organizacije su, pak, sklopile sporazume s OpenAI-om, poput Axela Springera, američke novinske agencije AP, francuskog dnevnika Le Mondea i španske grupe Prisa Media koja izdaje novine El Pais i As.
S obzirom na to da su resursi u medijskoj industriji oskudni, saradnja s novom tehnologijom je primamljiva, rekla je Emily Bell, profesorica novinarstva na Univerzitetu Columbia, koja osjeća da jača vanjski pritisak da se „uskoči i ne propusti voz”.
(Agencije)