Njemačka ekonomija više nije suočena s tek privremenim teškoćama, nego podužim razdobljem usporavanja koje prijeti mogućnošću recesije jer se kompanije koje se oslanjaju na izvoz suočavaju sa sve slabijim izgledima za rast, pokazalo je istraživanje koje je agencija Dpa provela među njemačkim ekonomistima.
“Da se radi o privremenoj fazi u ekonomiji po meni to zvuči malo previše optimistično, a umjesto toga, prije bih rekao da se radi o izraženijem silaznom kretanju”, rekao je Eckart Tuchtfeld, ekonomist njemačkog Commerzbanka.
Takvo mišljenje dijeli i Katharina Utermoehl iz njemačkog osiguravatelja Allianza, ocijenivši da to više nije tek posrtanje rasta, već dugotrajna slaba faza.
Utermoehl je ukazala na čitav niz problema s kojima se bori najveća evropska ekonomija, u rasponu od slabljenja globalne trgovine i slabog automobilskog sektora do pojačane političke neizvjesnosti oko trgovinskih sporova, Italije i Brexita.
Zbog tih opasnosti mnogi ekonomisti vide male šanse za oporavak u drugoj polovini 2019. godine.
“Rizik od recesije u međuvremenu je postao prilično visok”, rekla je Utermoehl.
Detlef Scheele iz Njemačke agencije za zapošljavanje (BA) rekao je za dpa kako bi usporavanje moglo potrajati do kraja godine. Pozitivno je što ne očekuje veći utjecaj na tamošnje robusno tržište rada. Potražnja za radnicima, prije svega u zdravstvu, logistici i obradi metala, ostaje velika, istaknuo je, prenosi SEEbiz.
Stajališta ekonomista podudaraju se s pesimizmom kako njemačke vlade, tako i poslovnih ljudi i građana.
Vlada u Berlinu posljednjih je mjeseci smanjila svoje projekcije ekonomskog rasta. U sklopu proljetnih projekcija predviđala je rast od svega 0,5 posto za 2019. godinu.
Njemačka privreda porasla je 0,4 posto u prvom tromjesečju 2019., nakon što je za dlaku izbjegla recesiju krajem 2018. godine, podsjeća Dpa.
Ministarstvo je predvidjelo da će se “slab ekonomski trend” nastaviti tokom tri mjeseca zaključno s junom.
Istraživanje prošle sedmice pokazalo je da polovina Nijemaca očekuje da će se ekonomski izgledi pogoršati. Samo 14 posto ih očekuje poboljšanje u sljedećih nekoliko godina, dok 34 posto očekuje da će stanje ostati nepromijenjeno, pokazalo je istraživanje koje su naručile televizije RTL i n-tv.
Ni raspoloženje među čelnicima kompanija nije puno bolje. Indeks poslovne klime njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Ifo iz Muenchena bilježi neprestani pad od sredine 2018. godine. Uz to, podindeks za sektor proizvodnje u julu je zabilježio najveći pad od februara 2009.godine.
Ekonomist Deutsche Banka Marc Schattenberg rekao je da čak i manji politički sukobi, poput spora s tankerima nafte između Irana i Britanije, negativno utječu na raspoloženje u korporativnom sektoru.
Nešto takvo nema direktan utjecaj na gospodarstvo, no ipak pridonosi usporavanju i neizvjesnosti u uredima direktora kompanija, rekao je Schattenberg.
(FENA)