Njemački šumar Peter Wohlleben u knjizi “Tajni život drveća” tvrdi kako drveće međusobno razgovara, održava veze i stvara društvene strukture, prenose mediji.
– Drvo je socijalno biće. Roditelji, odnosno ‘majke’, brinu o svojoj djeci. Vole stajati jedni kraj drugih i maziti se – kaže Wohlleben u knjizi koja je odmah postala bestseler, a zbog kojeg su njemački akademici pokrenuli peticiju u kojoj traže da se njegove teorije odbace i nazovu bajkama.
Pedestdvogodišnji Wohlleben, koji je niz godina radio kao državni šumar, tvrdi da drveće voli razgovarati s pripadnicima svoje vrste, da imaju seksualne odnose, da stvaraju prijateljstva i da mogu osjetiti bol.
Njegova je knjiga izazvala pravu pomutnju na nedavnom Hay Festival of Literature and the Arts u Walesu.
On je usporedio rezanje grana s odsijecanjem ljudskih prstiju i rekao kako drveće osjeća jednaku bol. Sječu starog drveća kako bi se napravilo mjesto za mladice usporedio je s ubijanjem roditelja kako bi dijete imalo više mjesta u stanu.
– Mi o drveću razmišljamo kao o robotima uvjetovanima svojom genetikom, ali biljke zapravo same biraju kako će se ponašati. Drveće je u stanju donositi odluke i imati sjećanja. Među njima postoje pozitivci i negativci – rekao je Wohlleben.
Negativci su, na primjer, bukve, za koje Wohlleben kaže kako toliko štite svoju vrstu da zlostavljaju svaku drugu vrstu drveća koje im raste u blizini kako bi ih oslabili, a najviše su im na meti hrastovi.
Vrbe su najveći usamljenici i ne vole nikakvo društvo, a ni topole baš ne vole gužvu oko sebe. Breze idu i korak dalje pa se trude uništiti sve oko sebe kako bi imale više mjesta – ustvrdio je Wohlleben.
Profesor Jürgen Bauhus, pročelnik odjela za šumarstvo Sveučilišta u Freiburgu, ističe kako je to pseudoznanost te da Wohlleben koristi selektivne i pristrane informacije kako bi potvrdio svoju priču.
Bauhus i profesor znanosti Sveučilišta u Göttingenu pokretači su peticije protiv Wohllebena koju su potpisale hiljade njemačkih naučnika i profesora.
Wohlleben na to odgovara kako samo želi da ljudi više brinu o okolišu. Dodaje kako sam ne spada u ljude koji grle drveće i razgovaraju s biljkama.
(FENA)