Znanstvenici Katalin Kariko i Drew Weissman iz Mađarske i Sjedinjenih Država osvojili su Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za otkrića koja su omogućila razvoj mRNA cjepiva protiv covida-19, objavio je u ponedjeljak Nobelov odbor.
“Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu za 2023. dodijeljena je Katalin Kariko i Drewu Weissmanu za njihova otkrića u vezi s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv covida-19”, objavio je odbor.
Kariko je bila viša potpredsjednica i voditeljica odjela RNA proteina u BioNTechu do 2022., a od tada djeluje kao savjetnica tvrtke. Također je profesorica na Sveučilištu Szeged u Mađarskoj i pomoćna profesorica na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji.
Weissman je profesor istraživanja cjepiva na Perelmanu.
Kariko je pronašla način kako spriječiti imunološki sustav da pokrene upalnu reakciju protiv laboratorijski napravljene mRNA, koja se prije smatrala glavnom preprekom bilo kakvoj terapijskoj upotrebi mRNA.
Zajedno s Weissmanom, pokazala je 2005. da prilagodbe nukleozida, molekularnih slova koja ispisuju genetski kod mRNA, mogu držati mRNA ispod radara imunološkog sustava.
“Dakle, ovogodišnja Nobelova nagrada odaje priznanje njihovom temeljnom znanstvenom otkriću koje je iz temelja promijenilo naše shvaćanje interakcije mRNA s imunološkim sustavom i imalo veliki utjecaj na društvo tijekom nedavne pandemije”, rekao je Rickard Sandberg, član Nobelovog odbora na Institutu Karolinska.
Cjepiva, na neki način, obučavaju imunološki sustav da prepozna i bori se protiv prijetnji poput virusa ili bakterija.
Tradicionalna tehnologija cjepiva temelji se na mrtvim ili oslabljenim verzijama izvornog virusa ili bakterije – ili korištenjem fragmenata uzročnika infekcije. Nasuprot tome, mRNA cjepiva koristila su potpuno drugačiji pristup.
Tijekom pandemije covida, cjepiva Moderna i Pfizer/BioNTech temeljena su na tehnologiji mRNA.
Sezona dodjele Nobelovih nagrada svake godine slijedi isti obrazac: nakon kategorije medicine, objave nagrada za fiziku i kemiju zakazane su za utorak i srijedu, potom Nobelova nagrada za književnost u četvrtak.
Petak donosi izbor dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir – jedine nagrade u nizu koja se ne objavljuje u Stockholmu, već u glavnom gradu Norveške, Oslu. Konačno, ponovno u glavnom gradu Švedske, Nobelova nagrada za ekonomske znanosti bit će objavljena sljedećeg ponedjeljka.
Nobelove nagrade pokrenute su oporukom izumitelja dinamita i donatora Alfreda Nobela (1833.-1896.). Namijenjene su odavanju počasti onima koji su bili od najveće koristi čovječanstvu u svakoj od kategorija prethodne godine. Nagrade se tradicionalno dodjeljuju na svečanosti 10. prosinca, na godišnjicu Nobelove smrti.
Nobelova zaklada ove godine je povećala novčanu nagradu po kategoriji za milijun švedskih kruna – na 11 milijuna kruna (950 tisuća eura).
(Hina)