Na svjetskim tržištima cijene nafte su u prvoj sedmici 2024. godine porasle više od dva posto, nakon što su lani pale više od 10 posto.
Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 2,2 posto – na 78,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko tri posto – na 73,80 dolara, prenosi Hina.
Nakon što su lani pale više od 10 posto, u prvoj sedmici ove godine cijene nafte su porasle, a trgovci su najviše pratili zbivanja na Bliskom istoku koji balansira na rubu regionalnog rata.
Zbog izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze, jemenski Huti u znak podrške Palestincima ometaju u Crvenom moru plovidbu brodova povezanih s Izraelom, a SAD je organizirao međunarodnu koaliciju koja bi trebala štititi plovila.
Napetost u regiji pojačalo je i ubistvo dužnosnika palestinskog Hamasa u Libanonu. U Iranu je, pak, u dvije eksplozije ubijeno više od 80 ljudi, a Teheran je najavio odgovor.
Danski brodar Maersk najavio je da do daljnjeg neće slati brodove kroz Crveno more, izvijestivši klijente o mogućim poremećajima u transportu.
Sve izraženije napetosti na Bliskom istoku
„Oporavak cijena podsjeća na rizik koji sa sobom nose sve izraženije napetosti na Bliskom istoku“, kaže Tamas Varga iz PVM-a.
Nervozu su na tržištima pojačali i protesti u Libiji, koji su zaustavili proizvodnju na naftnom polju Sharara kapaciteta do 300.000 barela dnevno. Sharara spada među najveća naftna polja u Libiji i često je meta političkih protesta.
„Medijski izvještaji o zaoštravanju napetosti u Crvenom moru i potpuno zatvaranje libijskog naftnog polja Sharara zbog protesta ponovo su raspirili strah od poremećaja u globalnoj opskrbi naftom“, rekao je Yeap Jun Rong iz IG-a.
Podršku cijenama pružale su početkom sedmice i špekulacije da bi američka i Evropska centralna banka uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope kako bi podržale ekonomski rast što bi značilo i snažniju potražnju za naftom. No, u drugoj polovini nade te su nade splasnule zbog jačanja inflacije u eurozoni u decembru.
Uz to, novi podaci pokazali su da je u SAD-u u decembru broj zaposlenih porastao više nego što se očekivalo, a porasle su i plaće, što bi moglo značiti da bi se inflacija, a time i kamatne stope Feda, mogle zadržati na povišenim iznosima dulje nego što se očekivalo.
(Agencije)