Protekle sedmice objavili smo intervju sa pomoćnikom načelnika Općine Prozor-Rama Josipom Juričićem na temu oduzimanja koncesije firmi MM Energi d.o.o. za izgradnju mini hidroelektrane na rijeci Volujak.
Pripremili: Aarhus centar u BiH
Juričić je, između ostalog istakao da se koncesije ne mogu oduzeti tek tako i da postoji zakonski okvir koji se mora ispoštovati, ali da je čelnim ljudima Općine jako bitno mišljenje građana i da će, pogotovo u budućnosti prilikom bilo kakve priče o okolišnim dozvolama, njihovo mišljenje itekako biti uvaženo.
Podsjećamo, nakon što nam se Udruga građana Hereditas obratila za besplatnu pravnu pomoć, Aarhus centar u BiH je poslao Zahtjev za raskid predmetnog ugovora ili oduzimanje koncesije za mHE Volujak. U zahtjevu smo ukazali na mogućnosti raskida Ugovora i dali nekoliko primjera iz prakse koji mogu poslužiti pri eventualnom raskidu predmetnog ugovora, međutim, kao što smo i naveli u uvodu, dobili smo odgovor da treba pričekati.
Tim povodom, razgovarali smo sa Antunom Kovčalijom, predsjednikom Udruge građana Hereditas.
Aarhus: Zašto je, po Vašem mišljenju Općina odlučila reagovati oprezno i pričekati, umjesto povući izdate koncesije, jer investitor nije u roku započeo ni dovršio radove koje je trebao uraditi prema koncesijskom ugovoru?
Antun: Koliko mi je poznato općina Prozor-Rama nastoji kao ugovorna strana biti pažljiva oko ovog pitanja kako bi izbjegla eventualne štete po vlastiti proračun. U isto vrijeme udruga Hereditas čiji sam predsjednik je dobila načelnu podršku općine u nastojanju da poduzme korake koji imaju za cilj organizirati građane u svrhu izražavanja neslaganja s izgradnjom MHE Volujak.
Aarhus: Uz to što Koncesionar nije ispoštovao rokove, postoji veliki otpor mještana i šire javnosti. Kako planirate reagovati?
Antun: Udruga građana Hereditas pažljivo prati sve procese vezane za navedenu koncesiju, a u idućem periodu ćemo nastojati u široj javnosti, posebno među građanima Prozora-Rame, promovirati važnost očuvanja prirodne baštine, osobito rijeka i vodotoka kao što je to Volujak.
Aarhus: Tok i kanjon rijeke Volujak stanište su bjelonogog raka, koji se nalazi na IUCN-ovoj crvenoj listi ugroženih vrsta. Slažete li se da je samo to dovoljno da se rijeka Volujak zaštiti od bilo kakve gradnje minihidroelektrana?
Antun: Slažem se. Osim toga, tok i kanjon rijeke Volujak su predloženi na uvrštavanje na Emerald Network sites, odnosno to je područje predloženo za zaštitu i konzervaciju kao područje od posebne važnosti. Sramotno je da je u postojećoj ekološkoj studiji paušalno ocijenjeno da investitor nije dužan poštivati ovu činjenicu pošto BiH nije članica EU. Svatko je moralno obvezan čuvati okoliš i prirodu, posebno kada je riječ o biserima prirode kao što je to prostor kanjona i toka rijeke Volujak. Treba istaknuti i to da BiH jest potpisnica Bernske konvencije po kojoj institucije EU provode navedenu zaštitu. Stoga pozivam institucije države BiH da ozbiljno shvate svoje članstvo u međunarodnim inicijativama te da poduzmu nužne korake kako bi se Volujak i druga područja predložena za uvrštavanje na Emerald Network sites uistinu i zaštitila.
Aarhus: Federalno Ministarstvo okoliša i turizma u martu ove godine dostavilo je jedinici lokalne samouprave studiju utjecaja mHE Volujak na okoliš, koja je identična studiji koju su slali 2019. godine. Već te godine Općina Prozor-Rama se očitovala te iznijela primjedbe i sugestije naglašavajući potrebu da se studijom obuhvate i problematika postojećih ribljih vrsta i općenito postojeće flore i faune na lokalitetu na kojem je predviđena gradnja minihidroelektrane. Nova minsitrica Nasiha Pozder poznata je kao osoba koja se zalaže za očuvanje životne sredine. Jeste li možda s njom razgovarali?
Antun: Što se tiče ekološke studije, osim činjenice navedene u prethodnom odgovoru, ona je manjkava i u nizu drugih elemenata. Popis životinjskih vrsta koje gravitiraju i ovise o prostoru kanjona i same rijeke Volujak je daleko širi, a to najbolje znaju mještani koji gravitiraju tom prostoru. Nadalje, obod kanjona Volujak obiluje što službeno u literaturi poznatom, što još uvijek neregistriranom, kulturno-povijesnom baštinom. Za očekivati je da je i sam prostor kanjona od interesa za istraživanje kulturno-povijesne baštine. Izražavam duboku sumnju da bi investitor vodio brigu o tome ako bi jednog dana došlo do građevinskih zahvata na tom prostoru. Uostalom, da postoji ikakva svijest o općem dobru investitor bi sam odustao od ovog projekta jer je svakome tko je ikada vidio prostor kanjona i rijeke Volujak jasno da je riječ o izuzetnom i jedinstvenom prostoru koji zavređuje našu brigu i čuvanje a ne devastaciju. Činjenica da je nova ministrica osoba koja shvaća važnost očuvanja ovakvih područja svakako ohrabruje, međutim do sada nismo bili u kontaktu.
Aarhus: Kao što smo naveli na početku, od Aarhus centra u BiH ste, kao Udruga, tražili besplatnu pravnu pomoć, na koju smo se naravno odazvali i zajedničkim snagama djelujemo. Koliko ova saradnja olakšava vašu borbu za zaštitu okoliša?
Antun: Zahvalan sam Aarhus centru na ukazanoj pomoći i volji za suradnju u borbi protiv po opće dobro štetnih projekata. Postojanje takvih organizacija u BiH svakako je nužno te ohrabruje građane koji se često nađu sami pred izrazito moćnim raznim investitorima i poduzetnicima koji poznaju samo zakon vlastitog probitka i interesa.
Intervju je rađen u okviru projekta Prekini lanac korupcije:“Zaštitimo rijeke!” koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID”. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Resursnog Aarhus centra i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.