Centralnom obilježavanju 76. godišnjice Igmanskog marša prisustvovalo je između 15.000 i 20.000 osoba, koji su na Veliko polje uglavnom stigli autobusima.
Ove godine zabilježen je rekordan broj gostiju iz BiH i inostranstva. Igmanski marš je jedan od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.
Nakon dolaska učesnika marša, delegacije su položile vijence i cvijeće na Spomen – obilježju pripadnicima Prve proleterske brigade koja je 28. januara 1942. godine, krećući se prema slobodnoj teritoriji u Foči, stigla do ovog mjesta na planini Igman.
Prema riječima predsjednika Organizacionog odbora Igmanskog marša Ibrahima Durme, na obilježavanju se nalazi oko 20.000 osoba.
“U koloni se, po našoj procjeni i procjeni policije, nalazi oko 4.000-5.000 ljudi koji mogu da pješače tih deset kilometara. Iz godine u godinu imamo sve veći broj ljudi, a posebno nas raduje veliki broj mladih ljudi. Računamo, prema broju autobusa, kombija i automobile, da će ovo biti rekordna posjeta na Igmanu, oko 20.000 posjetilaca”, istakao je Durmo.
Nema mjesta u BiH, naglasio je, iz kojeg nisu stigli učesnici Igmanskog marša.
“Drago nam je da su sa nama i Banjalučani, iz regiona, svih zemalja iz okruženja. U svakom slučaju, najbrojniji su Slovenci, Crnogorci, Hrvati…Sa nama su i antifašisti iz Italije i Austrije kao i delegacija ruskih veteran”, pojasnio je Durmo.
Mišljenja je da je “najvažnija stvar da su ljudi definitivno shvatili da antifašizam nema alternativu”.
“Interesantno je da dolaze mladi. Nije sve počelo od našeg odbranbenog rata. Historija Bosne je jako stara”, poručio je Durmo.
Učesnici Igmanskog marša su uz zvuke partizanskih pjesama, zastave bivše Jugoslavije, slike Josipa Broza Tita i transparente s porukom “Druže Tito, mi ti se kunemo”, kao i zastave SUBNOR-a i državne zastave BiH, iz mjesta Hadžići kod Sarajeva jutros pješice krenuli ka Velikom polju na Igmanu. U maršu su učestvovali ljudi iz raznih krajeva BiH i susjednih zemalja, pripadnici svih generacija, od najmlađih, tinejdžera, omladinaca, do najstarijih antifašista.
Iz Slovenije je sa velikom grupom ljudi na Igmanski marš stigao i 92-godišnji Danilo Škorija.
“Dolazim svake godine iz Ljubljane. Bio sam borac treće prekomorske udarne brigade. Dolazimo ovdje da pružimo podršku ovom obilježavanju. Došlo je pet autobusa i dva kombija”, ispričao je Škorija.
Mišljenja je da je bitno obilježavati godišnjicu Igmanskog marša.
“To je historijska stvar i ne možemo to zaboraviti. Tu su se vodile borbe, padale žrtve. Prema tome to treba obilježavati svake godine i da bude što više omladine, a ne staraca”, poručio je Škorija.
I Fahrudin Salihbašić iz Srebrenika na Igmanski marš dolazi godinama.
“Tu smo na obilježavanju u posljednjih šest-sedam godina. Ove događaje treba obilježavati kako ne bi pali u zaborav. Nije historija posljednjih deset ili 20 godina, ona je i prije 100 godina i starija”, pojasnio je Salihbašić.
Mišljenja je da mladi danas nemaju dovoljno informacija o Drugom svjetskom ratu i borbi u bivšoj Jugoslaviji.
(Anadolija)