U povodu izlaska iz tiska tematskog Zbornika radova, u Mostaru je u četvrtak upriličen Razgovor o temi “Značaj znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenata”, a sudionici su se složili da znanstveno utemeljene promjene u obrazovnom sustavu na svim razinama trebaju omogućiti da obrazovanje uspješno odgovori zahtjevima znanstveno-tehnološkog razvoja društva u 21. stoljeću.
Jasmin Branković, pomoćnik ministra u Sektoru za znanost i tehnologiju Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti podsjetio je kako su svi radovi u Zborniku nastali u povodu Znanstvenog savjetovanja o značaju znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenta koje je bilo planirano prošle godine, a otkazano zbog situacije izazvane pandemijom covida-19.
Pored različitih teoretskih radova eminentnih stručnjaka iz područja pedagoških znanosti, navodi, u zborniku se nalaze i vrlo kvalitetni radovi koji govore o školama međunarodnog karaktera koje rade po oxford i cambridge programu (osnovne i srednje škole), a što je dobar pokazatelj kako bi barem djelomično trebali reformirati naš obrazovni sustav.
Uz to, dodao je, imamo radove naših bivših studenata koji su doktorirali na raznim europskim sveučilištima i koji prenose iskustva europskih zemalja i govore o dobrim modelima u njihovom obrazovanju.
– Vjerujem da će ovaj zbornik biti vrlo dobar putokaz kako bi trebalo reformirati naš obrazovni sustav u BiH – naglasio je Branković.
Miljan Rupar, predavač fizike na Koledžu ujedinjenog svijeta u Mostaru, komentirajući trenutno stanje znanosti u BiH, smatra kako znanost u našoj zemlji u posljednjih 20 godina pada na sve niže i niže grane.
Kao razlog tomu, navodi nedovoljna financijska izdvajanja, kao i mala ulaganja u obrazovne kadrove.
– Znanosti u BiH treba jedna hitna modifikacija i promjena, a prvo i osnovno je da obrazovanje treba depolitizirati – ocijenio je Rupar.
Upozorava kako se ne smije se dogoditi da visoke i nacionalne politike utječu na to kojim će tijekom ići obrazovanje.
– Obrazovanje mora ići svojim prirodnim smjerom. Na profesorska i asistentska mjesta moraju se postavljati oni izvrsni ljudi i to nikako ne smije ići nekim drugim linijama, većinom političkim kao što je to sada slučaj – naglasio je.
Govoreći o razlikama školovanja u BiH i SAD-u, Benjamin Selimotić, student političkih znanosti na jednom američkom sveučilištu ocijenio je kako je školovanje u Americi mnogo bolje jer mladi imaju slobodu da sami biraju predmete koji ih zanimaju, a nudi im se i više prilika za osobni razvoj.
– Za razliku od nas, studenti u Americi imaju puno više slobode. Sami mogu birati predmete koji ih zanimaju, tako da se mogu fokusirati na stvari koje su im važne. Ujedno, nudi im se više prilika za daljnji razvoj za razliku od BiH gdje mladi i nemaju toliko puno mogućnosti – kazao je Selimotić, koji se, unatoč tome, nakon studija planira vratiti u BiH.
Mr. Merima Lendo, rukovoditeljica Sektora za informacije i usluživanje korisnika Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine naglasila je važnost, kako kaže, generacijske raznolikosti koja je sudjelovala u kreiranju zbornika.
– Izuzetno je fascinantno, i to nam daje nadu, da i mlade i stare generacije idu ka istom putu te da nećemo dozvoliti da pritisci društva, koji su prisutni i uništavaju nas, dovodu našu znanost i obrazovanje u pogrešan smjer – kazala je Lendo.
Sudionici događaja suglasni su da znanstveno utemeljene promjene u obrazovnom sustavu na svim razinama trebaju omogućiti da obrazovanje uspješno odgovori zahtjevima znanstveno-tehnološkog razvoja društva u 21. stoljeću. Također, od obrazovanja se očekuje da preuzme ključnu ulogu u transformaciji društva, a što bi trebalo rezultirati izgradnjom obrazovnih sustava koji kod učenika i studenata potiču razvoj funkcionalnih znanja i vještina.
Ovo se, kako je naglašeno, posebno odnosi na sposobnost primjene stečenih znanja u svakodnevnom životu, kritičko mišljenje, logično rješavanje problema, iznalaženje kreativnih i inovativnih rješenja za različite probleme i izazove, prikupljanje i analizu podataka, te otvorenost u suradnji i komunikaciji, odnosno sposobnost timskog rada.
U ‘razgovoru’ su sudjelovali: akademik Rešid Hafizović (Univerzitet u Sarajevu) te univerzitetski profesori, naučni i prosvjetni radnici Asim Peco (Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru), Anita Martinović Bevanda (Sveučilište u Mostaru), Enisa Gološ (Pedagoški zavod Mostar), Anita Jurić (Sveučilište u Mostaru), Miljan Rupar (UWC Mostar) i Aida Ćosić (Međunarodna osnovna škola Mostar). Svi su oni, među ostalim, i autori tekstova u spomenutom Zborniku, a čiji su izdavači Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH Sarajevo.
(FENA)