“Liječničke ordinacije su u stanju ponuditi sve manje i manje termina za pacijente, a to je rezultat višegodišnjeg pritiska politike i zdravstvenih osiguranja”, rekao je Dirk Heinrich predsjednik Udruge Virchow koja okuplja liječnike opće prakse.
Heinrich je ukazao na to da politika i zdravstvena osiguranja već godinama politikom štednje ali i rastućom birokracijom ostavljaju sve manje i manje prostora liječnicima za pružanje skrbi pacijentima. U protestnom pismu Udruge Virchow se navode i rastuće cijene uzrokovana inflacijom.
Štrajk bi trebao ukazati i na nedostatak liječnika i potrebu povećanja broja studenata medicine. U dopisu ministru zdravstva Karlu Lauterbachu (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) traži se i uvođenje hitne službe za pacijente koji ne mogu dobiti termin kod liječnika.
Lauterbach je preko platforme X (bivši Twitter) ukazao na visoke zarade liječnika i narugao se činjenici da su za štrajk odabrali današnji dan kako bi “premostili” do državnog praznika Dana njemačkog ujedinjenja u utorak.
“Na današnji ponedjeljak, uoči praznika, liječnici štrajkaju, a oni kao i ljekarnici žele više novca. No prosječno nakon odbitka troškova, zarađuju oko 230.000 eura godišnje”, poručio je ministar zdravstva.
Liječničke udruge govore o prosječnom neto godišnjem prihodu, nakon svih odbitaka i za mirovinsko i zdravstveno osiguranja, od 85.555 eura te su Lauterbachu predbacile da se isključivo brine o potrebama klinika a ne i o liječničkim ordinacijama.
Na specijalistički liječnički pregled se u Njemačkoj u pravilu čeka mjesecima, a mnogi specijalisti u većim gradovima više ne primaju nove pacijente.
Svi zaposleni u Njemačkoj su obvezni od svog prihoda uplaćivati 14 posto u tzv. obvezne blagajne zdravstvenog osiguranja.
Građani s višim primanjima mogu biti osigurani kod tzv. privatnih osiguranja što u nekim slučajevima, kod većih bruto primanja, može značiti i niža mjesečna davanja. Tzv. privatni pacijenti u pravilu uživaju bolji tretman pri dodjeli termina za pregled ili pri boravku u klinici.
Promatrači već godinama kritiziraju njemački sustav financiranja zdravstva kao preglomazan a ukazuju i na to da mnogo sredstava guta opsežna birokracija. Također se govori i o “dvoklasnom” zdravstvenom sustavu koji preferira građane s boljim primanjima što je suprotno ideji o solidarnom zdravstvenom sustavu.
Ukidanju privatnih osiguranja i ujednačavanjem financiranja godinama se protive stranke demokršćanske Unije CDU/CSU i liberali.
Njemačka za zdravstvo izdvaja 13,2 (2022.) posto bruto nacionalnog dohotka što je najviše u Europskoj uniji.
(Hina)