Prije otprilike 45 miliona godina, ptica neletačica visoka 1,40 metara nazvana Diatryma lutala je regijom Geiseltal u južnoj Saksoniji-Anhalt.
Međunarodni tim istraživača predvođen Univerzitetom Martin Luther Halle-Wittenberg (MLU) i Senckenbergovim istraživačkim institutom te Prirodnim muzejom u Frankfurtu izvještava u naučnom časopisu Palaeontologia Electronica o potpuno očuvanoj lubanji ptice.
Fosil je iskopan 1950-ih u bivšem rudarskom području lignita u Geiseltalu u Njemačkoj. U početku je pogrešno klasificiran i tako je ostao u sjeni sve do ponovnog otkrića. Jedino drugo mjesto gdje je pronađen sličan fosil lubanje je SAD.
Zbirka Geiseltal u MLU sastoji se od 50 000 fosila i smatra se nacionalnom baštinom.
Ovi fosili nude jedinstveni uvid u evoluciju životinja i eocensku epohu prije otprilike 45 miliona godina.
U to vrijeme Geiseltal je bio topla, tropska močvara. Ovdje su živjeli drevni konji, rani tapiri, veliki kopneni krokodili, kao i goleme kornjače, gušteri i brojne ptice. Neki od potonjih nisu mogli letjeti, a najveći od njih bio je Diatryma, biljojed s ogromnim kljunom, koji je bio visok oko 1,40 metara.
Dugi niz godina nitko nije znao da je gotovo potpuno očuvana lubanja Diatryma dio zbirke.
“Nalaz je u početku pogrešno identificiran kao lubanja krokodila”, kaže Michael Stache, geološki preparator u MLU-ovom središnjem spremištu zbirki prirodnih nauka. Stache je ponovno slučajno naišao na fosil prije nekoliko godina. Uvidjeo je pogrešku i prionuo na posao, restaurirajući i zatim analizirajući komad lubanje. Spojio je fosil s drugim predmetom iz zbirke, rekonstruirajući gotovo cijelu lubanju.
“Ovo istraživanje proširuje naše razumijevanje eocenske epohe u Geiseltalu iako su iskopavanja davno završena”, kaže Michael Stache.
Do prije deset godina, na primjer, pretpostavljalo se da je Diatryma lovio prethistorijske konje u Geiseltalu. Novija istraživanja su otkrila da je ptica zapravo biljojed.
U zbirci Geiseltal nalazi se oko 40 primjeraka ove ptice. “Diatryma je vjerojatno bila rijedak gost u Geisetalu. Inače bi vjerojatno bilo više fosila”, zaključuje Stache.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA