U Galeriji Collegium artisticum u Sarajevu sinoć je otvorena samostalna retrospektivna izložba “Grafički kontinuiteti 1977-2017” bosanskohercegovačkog grafičkog dizajnera Branka Bačanovića.
Bačanović je posebno prepoznatljiv po brojnim plakatima iz oblasti kulture, a izložba obuhvata oko 200 njegovih radova. Plakati su, kako je kazao, izloženi uglavnom hronološki, od 1977. pa sve do posljednjih koje je uradio za neke projekte u inostranstvu.
On se ogledao u svim oblicima grafičkog dizajna, a ističe se i po tome jer je u bh. pozorištima uveo praksu tretiranja pozorišnog plakata kao dijela predstave. Također je autor plakata za kultne filmove bh. i jugoslovenske kinematografije “Sjećaš li se Dolly Bell” i “Otac na službenom putu”, a vizuelno je oplemenio i kultnu monografiju Dubravka Lovrenovića “Stećci”.
Na otvaranju izložbe govorili su kustosica galerije Collegium artisticum Sanela Nuhanović, direktor Festivala “Sarajevska zima” Ibrahim Spahić, te bh. pisac, redatelj i teatrolog Gradimir Gojer.
Bačanović je, prema Gojerovim riječima, za ovu sredinu značajan iz najmanje dva razloga.
“Prvi razlog je visoki artizam njegovog grafičkog dizajna koji mu je omogućio da u oštroj konkurenciji bude na čelu i dobitnikom nekih od najznačajnijih nagrada za grafički dizajn i teatar. Drugo je da je on jedan od prvih polivalentnih grafičkih stvaralaca koji se nije zaustavio samo na plakatu već je nastavio stvarati i u drugim sferama”, kazao je Gojer.
Organizator izložbe i izdavač prigodne monografije je Internacionalni multireligijski i interkulturalni centar kojeg je osnovao fra Marko Oršolić. Izložba je postavljena u okviru pretprograma otvaranja Festivala “Sarajevska zima”, a promocija monografije planirana je za zatvaranje izložbe (21. februara).
Bačanović je više od 40 godina prisutan na domaćoj i međunarodnoj sceni, a njegov opus je svojevrsno istorijsko svjedočanstvo o vremenu u kojem su teatar, knjiga i film propagandno tretirani, zapravo radi se o vrhunskom kvalitetu te propagande. Istovremeno, njegov opus je i dokument o miljeu u kojem su umjetnici, pa i sam Bačanović, djelovali.
(FENA)