Pad industrijske proizvodnje u RS-u 7,3 posto

Industrijska proizvodnja u RS-u, u prvoj polovini godine, smanjena je za 7,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. izvoz je smanjen za 8,6 posto, dok je uvoz povećan za 3,7 posto.

Ovo su zvanični statistički podaci koju ukazuju na ozbiljan pad privredne aktivnosti u RS-u, a u Uniji udruženja poslodavaca imaju podatak da je u industriji izgubljeno oko 2.600 radnih mjesta.

Najveći pad u proizvodnji bilježi prerarada drveta i to od čak 32,1 posto, a riječ je o grani u kojoj su preduzeća izvozno orijentisana i to mahom na tržište Evropske unije.

“Kolege iz sektora pad poslovnih aktivnosti porede sa krizom od 2008-2009. godine. Najgore je što niko ne može dati prognozu kada će doći do oporavka”, kaže za Fenu Igor Andrić, Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS.

On tvrdi da je uzrok pada privredne aktivnosti ovog sektora pad tražnje u Njemačkoj, Italiji i Austriji na čija tržišta su domaći proizvođači naslonjeni.

“Kao što je poznato, u Njemačkoj je privreda u problemu. Prvo im je posustao građevinski sektor zbog čega su smanjili potražnju rezane građe i četinara od nas, a evo sada su smanjeni i završni radovi u smislu stolarije i parketa”, objašnjava Andrić.

Osim toga, kako kaže, smanjen je i izvoz peleta i to prvo zbog sve blažih zima, ali i zbog “niskih cijena” peleta koji se pojavio u Italiji iz Brazila.

“Domaće tržište nije zanemarivo, ali nije presudno. Presudan je izvoz. Jedino imamo izvoz u Srbiju u kojoj je građevinski sektor stabilan. Ostali su u velikim problemima”, kaže Andrić.

U Privrednoj komori RS smatraju da će situacija biti bolja onda kada se i u EU poveća tražnja.

“Zbog svega ovoga smanjen je i broj radnika u drvoprerađivačkom sektoru, samo što sada nemam podatke za koliko. S druge strane, poslodavci se žale da ne mogu naći adekvatnu radnu snagu i u ovoj oblasti ima sve više stranih radnika, uglavnom iz Indije i Bangladeša”, dodao je Andrić.

Osim drvoprerađivačke industrije, u RS-u pad bilježi i prodizvodnja namještaja i to od 25,7 posto. Takođe, pad bilježi i proizvodnja električne energije od 11,2 posto u prvoj polovini godine.

(FENA)