Svijet nije bio suočen sa nestašicom hrane kao danas, u jeku pandemije korona virusa, upozoravaju eksperti, prenosi Tanjug list New York Times.
Od Najrobija u Keniji, preko Indijskog potkontinenta, do Latinske Amerike, gotovo da nema dijela svijeta koji nije suočen s ozbiljnom nestašicom hrane.
Vanredne mjere i socijalno distanciranje uvedeni zbog pandemije korona virusa negativno su uticali na globalnu ekonomiju, ostavljajući ljude bez posla i crpeći finansijske rezerve.
Poljoprivreda je u zastoju, a obustava saobraćaja ostavila je milione ljudi širom svijeta izolirane i suočene sa strahom od gladi.
Prijetnja od gladi
Neko je rekao da je korona virus izjednačio bogate i siromašne jer obolijevaju i jedni i drugi, ali kada je riječ o hrani, jednakosti nema, jer glad prijeti samo siromašnima.
“Pandemija korona virusa je dobar pokazatelj klasnih razlika i podsjetnik koliko duboko je podijeljeno ljudsko društvo na bogate i siromašne”, opominje Asha Jafar, dobrovoljac koji deli humanitarnu pomoć najugroženijim građanima Najrobija.
Prije pandemije, 135 miliona ljudi je bilo suočeno sa nestašicom hrane, a nakon pandemije još 130 miliona naći će se u istoj situaciji, ukupno gotovo 265 miliona ljudi biće na ivici gladovanja do kraja ove godine, poručuju iz agencije Svjetski program hrane Ujedinjenih naroda.
Eksperti ukazuju da je nestašica hrane izazvana pandemijom drugačija od svih dosadašnjih.
Dok su ranije krize i nestašice hrane bile uglavnom regionalne, ova je globalna – milioni su ostali bez posla i redovnih primanja, milioni odranije žive na ivici egzistencije, a milioni su izbjegli ili će tek pokušati da pobjegnu iz dijelova svijeta zahvaćenih ratom i ratnim razaranjima.
(Agencije)