Više od 400 milijuna ljudi s pravom glasa iz 28 članica Europske unije od četvrtka do nedjelje birat će svoje predstavnike za narednih pet godina u Europskom parlamentu.
Prvi će na biračka mjesta građani Nizozemske i Velike Britanije, u Irskoj se glasa u petak, u Češkoj dva dana – u petak i subotu, u Latviji, na Malti i u Slovačkoj u subotu, a preostale države su na izborima u nedjelju.
Ukupno se bira 751 eurozastupnik, s obzirom da Velika Britanija nije napustila EU.
Zastupnici se biraju proporcionalno brojnosti pojedine države, tako da manje članice kao što su Malta ili Luksemburg imaju po šest zastupnika, dok najviše zastupnika u EP-u dolazi iz Njemačke (96) i Francuske (74).
Velika Britanija će ponovno imati 73 mjesta u EP-u, sve do završetka procesa ratifikacije povlačanja iz EU-a.
Planirano je da se nakon Brexita broj zastupnika u EP-u smanji na 705, pri čemu bi 27 mjesta bilo dodijeljeno drugim članicama, odnosno po jedno mjesto za svaku preostalu državu.
Preliminarni rezultati bit će poznati u kasnim večernjim satima u nedjelju, kad se zatvore i posljednja birališta, a novoizabrani eurozastupnici će već u ponedjeljak početi razgovore o formiranju parlamentarnih grupa.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazaju da birače pred ove izbore najviše brinu gospodarstvo, nezaposlenost, imigracija, ekologija, ali i terorizam, unaprjeđenje ljudskih prava, demokracija, socijalna skrb.
Prema procjenama analitičara i istraživanju javnog mnijenja u EU, očekuje se da i u novom sazivu EP-a trenutno vodeće, ali i najstarije snage europskog desnog i lijevog centra i dalje održe parlamentarnu većinu.
Procjene pokazuju su da će trenutno najveća Europska pučka stranka – EPP, i pored pada s dosadašnjih 217 mjesta, ostati najmnogobrojnija s očekivanih 180 zastupnika.
Za njom dolaze Socijaldemokrati – SD, s očekivanih 149 zastupnika (u odnosu na 188 iz postojećeg saziva), Alijansa liberala i demokrata – ALDE, sa 76, i Zeleni, s očekivanih 57 mjesta u novom sazivu EP-a.
Očekuje se i da u devetom sazivu EP-a stranke krajnje desnice osvoje znatno više mandata.
Istraživanja ukazuju da bi politička grupacija Europa naroda i sloboda – ENF ovoga puta mogla osvojiti 62 zastupnička mjesta, u odnosu na 37 iz postojećeg saziva.
I pored vidnog jačanja populista i porasta njihovog broja u EP-u, ne očekuje se da to u većoj mjeri utiče na sam rad parlamenta, kako zbog i dalje jakih stranka “centra”, tako i zbog ideološke podijeljenosti među populistima, koji ni u prethodnom sazivu nisu mogli formirati veću i utjecajniju koaliciju.
Odnos snaga u EP-u ovisit će i od izlaznosti na izbore.
Analitičari procjenjuju da populisti imaju “relativno stabilnu bazu” glasača od 10-ak postotaka i da bi ostale stranke trebale više raditi na predizbornim kampanjama kako bi animirale Europljane koji su sve manje zainteresirani za europske izbore.
Od prvih izbora 1979. godine, kada je postotaka birača bio najviši (62 posto), na posljednje izbore za EP izašlo je 43 posto onih koji imaju pravo glasa.
(Agencije)