Krajem prošle godine, u sklopu projekta “Misli o prirodi!” , Eko HUB Sarajevo, odnosno Aarhus centar u BiH je pokrenuo inicijativu za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista na nivou Kantona Sarajevo (KS). S obzirom na pozitivne reakcije predstavnika Skupštine Kantona, ideja je da se ista inicijativa uputi i na nivo Federacije BiH u suradnji sa svim Eko HUB-ovima.
Izvor: Aarhus.ba
Naime, Eko HUB Sarajevo je primjetio da se mnogobrojni okolišni problemi rješavaju na lokalnom nivou, općinama i mjesnim zajednicama, odnosno da se inicijative za rješavanje ovih problema često pokreću na nivou lokalnih samouprava. Ali, tokom sprovođenja ovih aktivnosti građani i aktivisti nailaze na različite probleme. Jedan od ključnih problema jeste i pravna neusaglašenosti. Primjera radi, u Republici Srpskoj već trinaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi (“Sl. glasnik RS“, 46/10), dok isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona. To je veliki problem iz razloga što ne postoje harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana ni zaštitni mehanizmi u odnosu na zaštitu građana i aktivista koji nastoje pokrenuti diskusiju o nekom pitanju od javnog interesa, poput zaštite okoliša i sl.
U Federaciji BiH pitanje građanske inicijative se bliže uređuje na nivou općina gdje sve općine predviđaju u svojim statutima obavezu prikupljanja jedinstvenih matičnih brojeva (JMB) da bi predata građanska inicijativa bila validna, što je u suprotnosti sa čl. 9. Zakona o zaštiti ličnih podataka, a što građane, aktiviste i nevladine organizacije koje postupe po odredbama tih statuta izlaže kaznenim odredbama iz čl. 48. navedenog Zakona. Ovo je samo jedan od razloga potrebe postojanja Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista. Uporedan, veoma bitan razlog jeste zaštita aktivista i građana, kako od fizičke opasnosti i psihičkog zlostavljanja, tako i od opasnosti zloupotrebe pravnog sistema protiv građana koji samo nastoje društvo u kojem žive učini boljim, ili ostvariti i/ili zaštiti svoja prava.
U sklopu ovih inicijativa, Eko HUB Sarajevo je poseban fokus usmjerio na tzv. „SLAPP“ tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit Against Public Participation, tj. strateška tužba protiv javnog sudjelovanja). Ovakve tužbe se decidno usmjeravaju protiv aktivista tako da ih se optereti troškom pravne obrane dok ne odustanu od kritike i/ ili protivljenja i/ ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti, koje za cilj imaju pokretanja javne rasprave i/ili debate o pitanjima javnog interesa, a sve s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja.
“Iako ideja proizilazi od ekoloških aktivista, donošenjem ovih zakona, Federacija BiH će zauzeti lidersko mjesto u svijetu u odnosu na ANTI-SLAPP tužbe, što će svim građanima omogućiti jasan i siguran zakonski okvir da ostvaruju svoja osnovna prava unutar demokratskog društva, putem građanski inicijativa. To znači, da ovi zakoni predstavljaju vitalni društveni interes, koji će državu BiH učvrstiti ka njenom putu u Evropsku uniju. Iz tog razloga, pozivam sve nevladine organizacije, institucije, i građane da podrže ove inicijative, prateći dalje naše aktivnosti putem web stranice: https://aarhus.ba/ i našeg Facebooka. Također, u narednom periodu, smatram da bi bilo bitno izmjeniti Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi RS, kako bi se uvrstile ANTI-SLAPP odredbe, i odredbe zaštite građana i aktivista, koje za sada ne postoje u tom Zakonu;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.