‘Portal do (ne)nemoguće arhitekture’, izložba u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine

Izložba ‘Portal do (ne)moguće arhitekture’ autorice Lamile Simišić Pašić otvorena je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, a istražuje estetski potencijal nikad izgrađenih arhitektonskih projekata koji su gradu Sarajevu za njegovu obnovu donirani ili dizajnirani.

– Radi se o ličnom istraživanju, koje je inicirao razgovor sa arhitektima Tanjom i Stjepanom Rošom, o skupini projekata koji su darovani Sarajevu poslije rata, za rekonstrukciju grada. Ti projekti nisu realizirani – kazala je Feni autorica.

Tu skupinu vizuelnih podataka autorica koristi i kroz generativni mašinski dizajn, pokušava iz njih izvući estetske karakteristike.

– Taj sistem kreira forme i instance arhitekture koje su nove, ali koriste karakteristike te baza podataka odnosno skupine projekata. U toj bazi podataka je npr. i projekt za koncertnu salu na Marijin Dvoru, rađen isključivo za Sarajevo – kazala je. Dodaje da određeni projekti iz te baze nisu rađeni za Sarajevo, darovani su Sarajevu, ali to nije iskorišteno.

Djelo se sastoji od halucinogenog putovanja koje prikazuje neizgrađenu arhitekturu, između snova i stvarnosti, virtualnog i materijalnog.

Izložba je dokumentarnog i vizionarskog karaktera, predstavljena kroz nekoliko video instalacija. Projekte koji čine skup podataka dizajnirali su Jean Nouvel, William Alsop, Tadao Ando, Henri Ciriani, Coop Himmelblau, Massimiliano Fuksas, Frank O. Gehry, Richard Meier, Enric Miralles, Dominique Perrault, Boris Podrecca, Christian de Portzamparc, Richard Rogers, Tanja & Stjepan Roš, Philippe Starck, Lebbeus Woods i Urban Future.

Lamila Simišić Pašić bavi se digitalnom arhitekturom. Ranije je već imala izložbu u Umjetničkoj galeriji BiH. Bavila se kavernama grada, napuštenim prostorima u gradu gdje je priroda napravila ambijent.

Izložba ‘Portal do (ne)moguće arhitekture’ bit će postavljena u Historijskom muzeju BiH do 8. marta. Kustosice su Nermina Zildžo i Elma Hodžić, a recenzenti prof. emeritus Stjepan Roš i prof. dr. Figen Gul.

(FENA)