Botoks je uobičajeni i uglavnom siguran kozmetički tretman. No pokazalo se da dugotrajna upotreba može imati neke trajne efekte.
Botox (brend naziv za neurotoksin botulinum) je najčešći kozmetički zahvat koji se izvodi u cijelom svijetu, sa procijenjenih skoro tri miliona inekcija svake godine. Izvorno dobiven iz snažnog neurotoksina kojeg proizvode bakterije djeluje tako da blokira signale iz živaca koji kontrolišu mišiće lica. Mišići se opuštaju, a fine linije i bore nestaju. Rezultat? Mlađahniji izgled – najmanje tri do četiri mjeseca.
Tretman se naširoko smatra sigurnim, učinkovitim i uglavnom lišenim ozbiljnih nuspojava. Ali je li ta reputacija opravdana?
Većina prijavljenih nuspojava su manjih razmjera i prolazne. Uključuju bol, otekline ili blage modrice na mjestu ubrizgavanja, glavobolju i simptome slične gripi tokom prva 24 sata. Također se ponekad može javiti privremena slabost i opuštenost lica.
Međutim, u pojedinim slučajevima primijećene su ozbiljnije reakcije. U aprilu 2024. američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je upozorenje da su 22 žene u dobi između 25 i 59 godina prijavile “štetne reakcije” na krivotvoreni ili pogrešno rukovani botoks.
Jedanaest osoba je hospitalizirano, a šest je liječeno antitoksinom zbog bojazni od botulizma – stanja u kojem se otrov širi izvan lokalnog mjesta i napada središnji živčani sistem uzrokujući paralizu mišića, otežano disanje, pa čak i smrt.
Simptome koje su prijavljivali uključivali su zamagljen i dvostruki vid, spuštene kapke, poteškoće s gutanjem, nejasan govor, otežano disanje, umor i slabost. Svih 22 slučaja dogodila su se nakon što su žene primile injekcije botoksa od neovlaštenih ili neobučenih ljudi na mjestima koja nisu bila zdravstvene ustanove.
“CDC, FDA i nadležni partneri aktivno istražuju ove bolesti koje su se dogodile nakon ubrizgavanja krivotvorenog botulinum toksina”, kaže Michelle Waltenburg, epidemiologinja iz CDC-ovog odjela za epidemiologiju epidemioloških bolesti.
Ali koliko su česti ovakvi štetni efekti?
“Ako je botulinum toksin pravilno proizveden i dolazi od dobrog brenda, snaga je tolika da čak i ako se malo proširi, ne uzrokuje veliku količinu nuspojava”, kaže Ash Mosahebi, profesor plastične hirurgije na University College London.
“Doziranje je izuzetno nisko. Ta količina toksina ne može uzrokovati botulizam kod ljudi. Međutim, problem koji smo imali je taj da postoje lažne krivotvorine botoksa u opticaju. Loše su napravljene i proizvedene i nisu dobro kontrolisane.”
Dugoročni efekti
Vrlo malo se zna o dugoročnim zdravstvenim efektima uzimanja Botoxa, jer većina kliničkih ispitivanja prati pacijente samo šest mjeseci ili blizu toga. Međutim, neka su istraživanja otkrila da dugotrajna kozmetička upotreba botulinum toksina može izazvati trajne promjene u izrazu lica, pri čemu osobe više ne mogu savijati mišiće lica. Pregledna studija iz 2022. pokazala je da su ljudi koji su redovno primali injekcije botoxa imali promjene u sastavu mišića, funkciji i izgledu do četiri godine nakon zadnje injekcije.
Čak postoji mogućnost da botoksov toksin pobjegne sa svog mjesta u živčanom završetku blizu mišića i otputuje u širi središnji živčani sistem, što je eksperimentalno pokazano u australijskog studiji iz 2015. Ipak važno je naglasiti da su koncentracije botulinum toksina korištene u toj studiji bile puno veće nego što bi se ikada koristile u injekcijama botoxa, dodaje Frederic Meunier sa Univerziteta Queensland u Australiji.
On smatra je da je malo vjerovatno da se tako nešto desi kod ljudi.
Ipak, postoje neki dokazi da bi dugotrajna upotreba botoksa mogla imati psihološki učinak na pacijente. U studiji iz 2023. Mitchell Brin, neurolog sa Univerziteta Kalifornija, Irvine, i njegovi kolege skenirali su mozgove 10 žena prije i nakon što su primile injekcije botoxa. Tokom funkcionalne magnetske rezonancije njihovih mozgova, ispitanicima su prikazane fotografije ljutih i sretnih lica prošarane neutralnim fotografijama. Na snimcima nakon botoksa, žene su imale izmijenjenu aktivnost u dvije regije mozga za koje se zna da igraju ulogu u procesuiranju emocija: amigdala i fusiformni girus.
To odgovara nalazima drugih studija koje su pokazale da primanje injekcija botoxa može otežati prepoznavanje i obradu emocija kod drugih.
S obzirom da botoks paralizira mišiće lica, ti ljudi više ne mogu oponašati emocije drugih ljudi, što ih potencijalno čini manje empatičnim.
Izvor: BBC News
Prevod: AbrašMEDIA