U Kantonu Sarajevo ne postoje precizni podaci o količinama produkovanog i zbrinutog otpada životinjskog porijekla.
Ova vrsta otpada na deponiji Smiljevići pravi velike probleme i rješenja se moraju tražiti urgentno, poručuju iz Centra za okolišno održivi razvoj (COOR) Sarajevo.
COOR od oktobra prošle godine implementira Projekt Izrada registra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo koji će biti popunjavan podacima određenih proizvođača otpada putem anketiranja.
Iz tog centra su kazali da su proizvođačima otpada upućeni anketni upitnici krajem prošle godine, a radi se o mesnicama, farmama, skladištima i distribucijama proizvoda životinjskog porijekla, ribnjacima i ribarnicama, preradama mesa i mesnih proizvoda, te trgovinama na veliko. Poslato je više od 800 upitnika na adrese koje postoje u zvaničnim bazama općina, statistike i ministarstava, a krajnji rok za dostavu popunjenih upitnika je 20. februar ove godine.
“Trenutno postupanje s otpadom životinjskog porijekla u BiH nije u skladu s propisima i standardima Europske unije za oblast veterinarstva i zaštite okoliša. Problem nepostojanja integralnog upravljanja otpadom životinjskog porijekla u BiH egzistira već duži niz godina, a prvi put ga je uočila Delegacija EU u BiH u oktobru 2007. godine”, kazala je uime COOR-a Dragana Selmanagić.
Iz COOR-a navode da u BiH ne postoje jasni statistički podaci o proizvedenom životinjskom otpadu, jer Agencija i zavodi za statistiku još ne prate tu vrstu podataka, ali se prema procjenama u BiH generira oko 40.000 tona nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla, a koji uglavnom završi na lokalnim deponijama, a vrlo često dio završi i direktno u okolišu.
“Trenutna praksa zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla iz proizvodnih pogona, mesnica, klaonica, farmi i sličnih objekata je takva da generatori ove vrste otpada sklapaju ugovore s lokalnim komunalnim preduzećima koji u konačnici taj otpad odlažu na deponije, na kojima se vrši uništavanje na način da se kopaju posebne duboke jame u koje se odlaže taj otpad i obavezno se provode mjere u cilju sprečavanja širenja eventualnih zaraza i bolesti”, navela je Selmanagić.
Naglasila je da ova vrsta otpada na deponiji Smiljevići pravi velike probleme i da se rješenje mora tražiti urgentno. Deponija, ističe, treba da služi isključivo za odlaganje komunalnog otpada, a KJKP Rad mora voditi evidenciju o primopredaji otpada na lokaciji, subjektima s kojima sklapaju ugovore, te količinama otpada koji se odloži u konačnici na Smiljevićima.
“Trenutno je u fazi i monitoring procijednih voda na deponiji za koji su izdvojena značajna finansijska sredstva s ciljem dobivanja ukupnih količina i sastava procjednih voda. Bilo kakve velike količine hrane i otpada životinjskog porijekla, a koje se koncentrično ubace u tijelo deponije se raspadnu i prave značajan problem na kvalitet procjednih voda, te dovode do promjena i pikova u kvalitetu te vode koja se mora tretirati2, dodaje Selmanagić.
Ističe da niti jedan uređaj za tretman procjednih voda ne može podnijeti te velike udare tereta zagađenja.
Negativni utjecaji i posljedice na stanje kvaliteta okoliša, kao i rizici za zdravlje ljudi i životinja usljed nekontroliranog odlaganja otpada životinjskog porijekla, poručuje Selmanagić, su velike.
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a je finansijer Projekta Izrada registra otpada životinjskog porijekla u KS-u kroz program za finansiranje/sufinansiranje projekata neprofitnih organizacija i udruženja iz oblasti zaštite okoliša sredstvima budžeta KS za 2017. godinu.
(FENA)