Potencijalna etiopska brana prijeti tisućama Kenijaca

Oko 300 tisuća Kenijaca koji ovise o Turkani, najvećem svjetskom pustinjskom jezeru, moglo bi ostati bez pitke vode i ribe ako Etiopija odluči provesti svoj plan izgradnje još dvije brane na rijeci uzvodno, upozoravaju aktivisti.

UNESCO je prošlog tjedna kenijsko jezero Turkanu stavio na listu ugroženih mjesta svjetske baštine zbog poremećaja koje donosi postojeća etiopijska brana i navodnjavanje polja šećerne trske sjeverno od kenijske granice.

“Zabrinuti smo da će ovi projekti utjecati na lokalne zajednice koje ovise o jezeru zbog ribarstva i sredstava za život”, istaknuo je Guy Debonnet, stručnjak za konzervaciju UNESCO-a.

“Etiopija planira još dvije brane na rijeci Omo koje će samo pogoršati situaciju”, dodao je.

Addis Abeba odbacuje te optužbe i tvrdi da su njihova istraživanja pokazala da će brana regulirati tok rijeke i stabilizirati razine vode u toj regiji sklonoj poplavama.

Turkana, poznata i kao More Žada, dobiva 90 posto svoje vode iz etiopske rijeke Omo. Etiopija je jedna od najbrže rastućih afričkih ekonomija, a svoje tokove iskorištava za generiranje energije koju i izvozi.

Etiopska brana Gibe III dovršena je 2016., a navodnjavanje plantaža Kuraz već su smanjile količinu vode koju Turkana dobiva iz Oma, ističe Rudo Sanyanga, direktorica za Afriku u lobističkoj organizaciji International Rivers.

Jezero će se vjerojatno polako smanjivati, a time i mrijestilišta za ribe, te će postati preslano za ribe da prežive i da bude izvor pitke vode za ljude i životinje, što bi moglo potaknuti regionalne sukobe i prenapučenost, istaknula je u ponedjeljak.

“Etiopija treba otkazati svoje planove o izgradnji još dvije brane”, poručila je Sanyanga zakladi Thomson Reuters.

“Ovi projekti će samo pojačati rizik od isušivanja jezera”.

Etiopija je u sukobu i s Egiptom zbog izgradnje 4 milijarde dolara vrijedne brane na rijeci Nil za koju Kairo strahuje da će smanjiti količinu vode za navodnjavanje koja stiže iz etiopskih planinskih krajeva.

Etiopski premijer Abiy Ahmed i egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi susreli su se u lipnju i objavili da su postigli napredak u tom pitanju, prenosi Reuters.

(HINA)