Pandemija koronavirusa zbog koje su uvedene brojne mjere ograničenja posebno su pogodile manjinske i marginalizirane grupe u Bosni i Hercegovini, a naročito romsku zajednicu koja je ionako najugroženija u BiH.
Istaknuto je to danas tokom predstavljanja Zagovaračkog dokumenta “Uticaj i posljedice pandemije Covid-19 na romske zajednice u BiH” koji je izradilo Udruženje Roma “Bolja budućnost” Tuzla u okviru regionalnog projekata FAIR II za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu čiji je implementator CARE International Balkans.
Dokument donosi perspektivu Roma u zajednici i predstavnika institucija te analizu postojećih. U tu svrhu istraživanje je obavljeno na uzorku od 120 Roma u Visokom, Kaknju, Donjem Vakufu, Bijeljini i Prnjavoru te 30 predstavnika institucija iz tih lokalnih zajednica, uključujući Grad Tuzla.
Kako je rečeno na pres-konferenciji prilikom predstavljanja tog dokumenta, rezultati su pokazali vrlo nepovoljan položaj romske zajednice, višestruko siromaštvo, probleme djece u praćenju online nastave, porast nasilja u porodici zbog lockdowna i višednevnog boravka u malim i vrlo često bez vode i struje stambenim jedinicama, a niti jedan Rom od ispitanih nije testiran na Covid-19 niti znaju da je neko iz njihove zajednice bio testiran.
No ono što je posebno zabrinjava je, navedeno je, uočeni nemar lokalnih institucija spram položaja Roma i njihovih potreba, a direktorica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Indira Bajramović pojasnila je da romske zajednice nisu imale isti tretman.
– Pandemija je zatekla romsku zajednicu potpuno nespremne. Uveden je policijski sat i ukinut prijevoz, a u pitanju su zajednice koje najviše bave skupljanjem sekundarnih sirovina – dodala je Bajramović.
Stoga je pozvala gradske uprave i općine da razmišljaju već sada, kada se očekuje drugi val pandemije, o izdvajanju sredstava za romsku zajednicu te da se svi pripreme i spremnije dočekaju eventualno uvođenje novih mjera i ograničenja.
Predstavnica CARE International Balkans Jadranka Miličević podvukla je da niti jedna lokalna zajednica u svojim kriznim štabovima nije imala predstavnike manjinskih grupa što je dodatno otežalo njihov život jer ako nemate osobe koje su direktno pogođene mjerama ne možete ni rješavati njihove probleme.
Prema zvaničnim podacima, kaže koordinatorica ženske romske mreže “Uspjeh” u BiH Aida Mehdić, dvoje djece iz romske zajednice napustilo je školovanje, ali zasigurno je mnogo onih koji nisu prisustvovali nastavi jer nisu imali uvjeta za online praćenje nastave.
Budući da su ispitanici u ovom istraživanju istaknuli da nisu dobili nikakvu sistemsku pomoć nadležnih institucija, a jedina pomoć koju su dobili bila je pomoć u dezinfekcionim sredstvima i maskama, kao i neki od njih vaučere za hranu.
(FENA)