Grupa novinarki i novinara poziva kolege da pravilnim, u skladu s etičkim normama, izvještavanjem o femicidu doprinesu ulozi medija u prevenciji i odgovoru na nasilje nad ženama.
Ova grupa u saopćenju navodi da unatoč brojnim preporukama o ulozi medija u prevenciji i odgovoru na nasilje nad ženama, i dalje svjedočimo nedopustivim propustima i kršenju etičkih standarda, saopćeno je iz Mediacentra u Sarajevu.
– U manjini su mediji s evidentnim profesionalnim napretkom koji o ubistvu izvještavaju kao o krajnjem obliku nasilja nad ženama i širim kontekstom ovog ozbiljnog društvenog problema. Medijskim prostorom dominira senzacionalizam a u naslovu se ističu relativizirajuće uporedbe ubistva sa ’emotivnom dramom’ ili ‘krajem tragične ljubavi’. Primjetno je također iznošenje neadekvatnih detalja koji nisu u javnom interesu i koji retraumatiziraju porodicu i osobe koje trenutno žive u nasilnom odnosu – navode u saopćenju.
Imajući u vidu značaj medijskog izvještavanja u prevenciji i edukaciji javnosti o nasilju nad ženama i femicidu, etičke i profesionalne standarde medijskih radnika te činjenicu da neprimjereno medijsko izvještavanje nije bezazleno i da može potaknuti efekat imitiranja, pozivaju kolege i koleginice da preispitaju način izvještavanja o ubistvima žena slijedeći osnovne etičke smjernice koje prenose iz različitih resursa.
Prema saopćenju, te etičke smjernice su ne sugerirati krivnju žrtve – efekat koji se stvara ističući pozitivne osobine počinitelja, zatim štititi dostojanstvo žrtve i njenih srodnika, što treba da bude temeljni etički princip i vodilja u izvještavanju. Prisustvo djece obavezuje medijske radnike na zaštitu identiteta maloljetnog lica.
Jedna od smjernica je i da fokus izvještavanja treba staviti na institucionalni odgovor, što znači da je potrebno istražiti da li je bilo prethodnih prijava nasilja, kako su reagirale institucije, obavijestiti javnost o subjektima zaštite, dostupnim servisima podrške te zloupotrebi vatrenog oružja.
Potrebno je odmaknuti se od senzacionalizma, femicid je potrebno staviti u širi kontekst, izabrati relevantne stručnjake/inje za razgovor o porodičnom nasilju, uz statističke podatke o povećanom broju ubistava, a senzacionalizmom i terminima “brutalno”, “šokantno”, kako upozoravaju, izolujemo ovaj ozbiljni društveni problem kao zaseban i izolovan slučaj te doprinosimo popularizaciji nasilja.
Grupa novinara i novinarki poručuju da je potrebno istražiti slučaj do kraja, jer ukoliko mediji nastave izvještavati o slučaju sa fokusom na zakonske sankcije i podsjete javnost na krivičnu odgovornost za ubistvo i femicid, doprinijet će prevenciji i informisati javnost o tome da nasilje i da konačni i najbrutalniji oblik nasilja nad ženama – femicid nosi krivičnu odgovornost.
Za dodatnu edukaciju, ova grupa novinara preporučuje resurse: Smjernice za medijsko izvještavanje o nasilju prema ženama koje je pripremila Grupa “Novinarke protiv nasilja prema ženama”; UN Women istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad ženama u BiH za 2020. godinu sa Preporukama za medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju; Medijski kodeks – Vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, pripremljen u koordinaciji pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Hrvatskog novinarskog društva, pravosudne i policijske akademije i velikog broja konsultiranih novinara i novinarki; Kodeks za štampane i online medije BiH Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.
(FENA)