Udruženje „Dignitet“ organizuje predavanje povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima za mlade grada Mostara. Predavanje će biti održano 20.10.2022. godine sa početkom u 19:15 sati u velikoj sali Studentskog hotela Mostar (addresa Trg Ivana Krdelja bb).
Trgovina ljudima prvenstveno je kriminalna aktivnost, koja često ima karakteristike organiziranog i prekograničnog kriminaliteta, ali je i ujedno i teško kršenje ljudskih prava zagarantiranih međunarodnim pravom, Ustavom BiH, entitetskim ustavima i Statutom Brčko Distrikta BiH. Na preporuke Evropskog parlamenta Evropska komisija je 18. oktobar proglasila Evropskim danom borbe protiv trgovanja ljudima. U potrazi za boljim životom, lakom zaradom ili, čak, avanturom, veliki broj osoba, mahom žena, postane žrtvom trgovine ljudima. Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom. Najveći postotak od ukupnog broja žrtava ovog oblika organizovanog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno izrabljivanje. Osim prisilne prostitucije, žrtva se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organim. U manjem broju žrtve su i muškarci koji obično završe kao robovi.
U Bosni i Hercegovini, Romi su najviše izloženi trgovini ljudima. Prosjačenje je jedan od gorućih problema sa kojim se grad Mostar neuspješno nosi godinama. Slika bosonog djeteta koje sjedi na komadiću kartona u najprometnijim mostarskim šetnicama ili djeteta koje leži na Starom mostu je postao prizor svakodnevnice, posebno za vrijeme turističke sezone. Sistem je odgovoran da zaštiti djecu od bilo kojeg vida zlostavljanja i iskorištavanja. Tako nalažu zakoni kao i Konvencija o pravima djeteta koju je BiH potpisala.
Konvencija o pravima djeteta propisuje čitav niz ljudskih prava za djecu. Svako dijete, bez obzira na dob, spol, etničku pripadnost, državljanstvo, poteškoće u razvoju, socioekonomsko porijeklo ili bilo koji drugi status, može jednako iskoristiti pravna sredstva i imati zaštitu svojih prava bez diskriminacije.
Djeca u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju sa kršenjem i izazovima u ostvarivanju svojih prava.
Ukoliko države ne uspostave zakonske okvire kojima će osigurati da djeca budu upoznata sa svojim pravima i omogućiti im pravno zadovoljenje za čitav niz povreda njihovih prava, sveobuhvatna prava zaštićena Konvencijom o pravima djeteta nisu svrsishodna i Konvencija postaje samo “recept” koji se nalazi na papiru ali ne i u praksi.
Romska djeca se suočavaju sa mnogim preprekama u ostvarivanju osnovnih prava, kao što su prava na identifikacijske dokumente, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Jednak pristup djece pravdi znači da sektor pravde jednako štiti i radi za svu djecu.
BiH je pristupila Konvenciji o pravima djeteta 1993. godine. Konvencija je stavljena na listu važećih Ugovora o ljudskim pravima u Aneksu 1 Ustava BiH (Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma).
Svako dijete ima pravo na život, zaštitu, zdravlje, obrazovanje nediskriminaciju i razvoj svog punog potencijala.
Nažalost, BiH je zemlja porijekla, destinacije i tranzita za muškarce, žene i djecu koja su žrtve trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.
Udruženje „Dignitet“ provodi projekt pod nazivom „Funkcionalni pristupi za zaštitu dječjih prava“. Projekat se provodi uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a. Projektom se želi dati društveni doprinos u borbi protiv trgovine ljudima.
Za sve ostale informacije molimo vas da kontaktirate Udruženje „Dignitet“, navodi se u saopćenju.
(AbrašMEDIA)