Dokument “Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini” predstavljen je u Sarajevu u sjedištu institucija BiH, u prisustvu predstavnika izvršne i sudske vlasti zemlje, organa uprave, ambasada i međunarodnih te nevladinih organizacija, medija.
Ovaj značajni dokument, rečeno je, daje sveobuhvatan pregled trenutne situacije u Bosni i Hercegovini (BiH) postavljajući jasnu mapu puta i potrebne prioritetne mjere na sistemskom nivou u borbi protiv govora mržnje. Osim toga, dokument o mapiranju ima za cilj da produbi razumijevanje specifičnosti govora mržnje i dostupnih pravnih lijekova u BiH kako bi bila postavljena osnova za efikasnije rješavanje problema.
Dokument je razvijen inkluzivno aktivnim učešćem 34 relevantna subjekta, uključujući predstavnike državnih institucija, oba entiteta u Bosni i Hercegovini te Brčko Distrikta, Institucije ombudsmana, medija, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
Dokument je izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH a izrada je podržana u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“, koji je dio zajedničkog programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022“.
Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, kazala je tokom današnje promocije dokumenta da društvo ne smije dozvoliti da govor mržnje postane ‘normalna pojava’.
– Ovim analitičkim izvještajem mi pravimo prvi korak ka razumijevanju bavljenja govorom mržnje u Bosni i Hercegovini. Zaista je vrlo dobro što vlasti u Bosni i Hercegovini pokazuju spremnost da se bave govorom mržnje na sistemski način i što su svi koji su doprinijeli studiji iskazali jaku posvećenost – kazala je Urumova.
Thorsten Afflerbach, šef Odjela Vijeća Evrope za inkluziju i programe za borbu protiv diskriminacije, rekao je da je „metodologija ovog mapiranja inovativna te da gleda na govor mržnje kao složenu pojavu, zavisnu od niza faktora”. Razdvajanje ovih faktora takođe pomaže da se identifikuje šta treba uraditi, u veoma različitim oblastima, uključujući korišćenje standarda navedenih u najnovijoj preporuci Vijeća Evrope o govoru mržnje, usvojenoj u maju 2022., naveo je Afflerbach.
Najnoviji izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o Bosni i Hercegovini i nedavna Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope svojim državama članicama o borbi protiv govora mržnje (CM/Rec. 2022/16) pozvali su vlasti da zajedno s organizacijama civilnog društva i međunarodnim asocijacijama razviju sveobuhvatne strategije za sprečavanje i borbu protiv govora mržnje.
– Rješavanje govora mržnje ne znači ograničavanje ili zabranu slobode govora. To znači spriječiti da govor mržnje eskalira u nešto opasnije. Govor mržnje, ako se ne riješi, mogao bi dovesti do neprijateljstva i nasilja. Borba protiv diskriminacije i promovisanje integracije su među našim glavnim političkim prioritetima unutar Evropske unije, kao i u odnosima sa zemljama u regionu i svijetu. Moramo se suočiti s tim na svakom koraku i ne možemo šutiti niti na jedan aspekt diskriminacije i netolerancije – rekao je tokom promocije dokumenta Gianluca Vannini, šef operativnog odjeljenja III (društveni razvoj, civilno društvo i prekogranična saradnja) u uredu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Lazar Prodanović, predsjedavajući zajedničke komisije za ljudska prava BiH, koji je bio dio radne grupe za izradu dokumenta, naglašava da izabrani zvaničnici u zakonodavnoj vlasti treba uvijek ličnim primjerom da ukazuju na značaj sprečavanja govora mržnje, javno osuđuju tu pojavu i donošenjem i usklađivanjem legislative iz ove oblasti, stvaraju ambijent visokog stepena tolerancije u multietničkom i demokratskom društvu BiH.
Prije same prezentacije dokumenta, Amela Hasić, šefica Odjeljenja za izvještavanje u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, podsjetila je na činjenicu da je Bosna i Hercegovina potpisnica brojnih međunarodnih dokumenata iz oblasti zaštite ljudskih prava te da je Evropska konvencija ove vrste sastavni dio Ustava BiH.
Hasić se pozvala na član Konvencije kojim je zaštićeno prvao na slobodu izražavanja, ali i na ograničavanje tog prava ako ono bude zloupotrijebljeno prerastanjem u govor mržnje.
Hasić, kao i svi učesnici današnjeg događaja koji su se obratili uvodnim riječima, naglasili su značaj dokumenta “Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini” kao značajnog koraka u oblasti ljudskih prava, protiv diskriminacije i netolerancije.
(FENA)