Sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj se raspravljalo o Informaciji Ministarstva zdravstva, Kriznog štaba i Civilne zaštite o poduzetim mjerama i s prijedlogom mjera za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa je prekinuta, a nastavak se očekuje početkom naredne sedmice.
Predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo Aida Pilav je predstavljajući Informaciju kazala da je KS prvi uspostavio krizni štab, predano radio na borbi protiv širenja pandemije koronavirusa te da u tom kantonu, za razliku od većine, nije bilo velikog žarišta zaraze te da nije ugroženo zdravlje zdravstvenih radnika.
Podsjetila je da u BiH prvi slučaj zaraze registrovan 5. marta, a u KS 23. marta, nakon čega se proglašava stanje nesreće. I nakon ukidanja tog stanja 31. maja, dodala je, Krizni štab je nastavio rad i svakodnevno su obavještavali javnost o stanju pandemije, koordinirali i savjetovali.
Krizni plan
Istakla je da je Kanton Sarajevo specifičan, budući da se tu nalazi međunarodni aerodrom, da ima dva kampa za migrante, mnoga diplomatska i konzularna predstavništava, kao i predstavništva međunarodnih organizacija.
Naglasila je da je 8. februara započeta implementacija Kriznog plana, da je 19. februara bilo prvo testiranje, nakon čega je i uspostavljen ‘put pacijenta’.
“Nismo imali sreću, već smo radili, pratili kontakte i presijecali transmisiju virusa. Ne postoji koordiniran odgovor BiH na pandemiju, dolazi nam jesen i ne znamo šta nas čeka, nesumnjivo je da je bilo dosta importovanih slučajeva, ali KS ne može to kontrolisati – kazala je Pilav.
Istakla je da je Krizni plan pripravnosti za postupanje nadležnih institucija u Kantonu Sarajevo u cilju poduzimanja mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti u svjetlu globalne krize vezane za pojavu novog koronavirusa pripremljen u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
“Sveukupni cilj je pripravnost i plan odgovora u cilju praćenja i zaustavljanja transmisije virusa i zaustavljanja uticaja eventualne epidemije u BiH”, istakla je Pilav.
Naglasila je da su prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, mjere koje se provode na području Kantona Sarajevo i Federacije BiH primamo fokusirane na rano otkrivanje svakog novog slučaja bolesti izazvane novim virusom u cilju brze izolacije i provođenja daljnjih mjera u cilju sprječavanja širenja infekcije.
Zadatak Kriznoga štaba je između ostalog, dodala je Pilav, praćenje aktuelne situacije i poduzimanje mjera zbog sprječavanja i ranog otkrivanja eventualnih slučaja bolesti izazvane virusom, organizovanje i koordiniranje rada Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, te davanje preporuka shodno razvoju trenutne situacije.
Porodični klasteri
Pilav je kazala da najveći broj oboljelih jesu članovi porodičnih klastera, te nerijetko veći broj oboljelih u porodici se pojavi istovremeno.
“U većini slučajeva prvooboljeli u porodici virusom se zarazi na poslu. Najugroženije skupine su zaposleni u kancelarijama, koje nerijetko zbog svoje površine ne dozvoljavaju ispunjavanje svih epidemioloških preporuka. Također u razgovoru sa zaraženim u velikom broju nam izjave da na poslu tokom pauza ne drže distancu i ne nose maske. Drugi veći izvor zaraze su importovani slučajevi”, kazala je Pilav.
Većina tih slučajeva je, dodala je, vezana za Republiku Srbiju. Također zabilježen je i relevantan broj oboljelih po dolasku iz skandinavskih država, kao i Holandije, Njemačke, Hrvatske, Crne Gore i Turske.
Od 3.496 oboljelih u Kantonu Sarajevo, uzrasta do 18 godina je 7,76 posto oboljelih. Najveći broj oboljelih njih 1.010 (30 posto) je dobi od 36 do 50 godina, odnosno radno aktivno stanovništvo. Također u dobi od 19 do 35 godina zabilježeno je 972 (27,8 posto) slučaja. COVID-19 je utvrđen kod 448 osoba starijih od 65 godina, što predstavlja 12,8 posto svih oboljelih.
Vršilac dužnosti direktora Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović je odgovarajući na pitanja zastupnika kazao da ta bolnica ima 700 uposlenika, da su otvoreni za pacijente 24 sata sedam dana u sedmici, da imaju 315 kreveta te da su primili 3.370 pacijenata.
Za doktore koji odlaze s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Gavrankapetanović je kazao da će im pokušati osigurati zaposlenje u toj bolnici, jer se ‘kadrovi moraju sačuvati’.
“Ne postoji nikakav ‘rat’ između KCUS-a i Bolnice, jer mi nikada nećemo sebi dozvoliti sukob takve vrste”, poručio je Gavrankapetanović.
Šef Klinike za infektivne bolesti KCUS Rusmir Baljić kazao je da oni već šest mjeseci rade ‘punom parom’, da su zdravstveni radnici umorni i da trebaju pomoć.
“Neki tvrde da je KCUS prazan, ali dnevno dođe i više od 2.000 pacijenata. To je manje nego prije, ali sve klinike rade u punom kapacitetu”, istakao je Baljić te dodao da niko ne smije zaboraviti da dolaskom koronavirusa nisu nestale druge infektivne bolesti.
Kako je najavljeno, sjednica će biti nastavljena početkom naredne sedmice kada će zastupnici raspravljati o toj informaciji.
(FENA)